10.03.2022., 20:05
Obilježavanje mađarskog nacionalnog praznika
55 min
10.03.2022., 20:05

Revolucija i borba za slobodu 1848. – 1849. jedan je od najznačajnijih povijesnih događaja novije mađarske povijesti te jedan od kamena temeljaca nacionalnog identiteta. Dana 15. ožujka Mađarska obilježava građansku revoluciju i tada je mađarski nacionalni praznik. Mađari su ga svečano obilježili u Institutu Liszt Mađarskog kulturnog centra u Zagrebu. Borba za slobodu sastavni je dio europskog revolucionalnog vala u 1848. godini, a za razliku od drugih ustanaka jedini je uspješno proveden sve do oružanog otpora. Mađarski uspjeh ništa ne ističe bolje nego činjenica da se borba mogla ugušiti jedino uplitanjem carske Rusije, čija vojska do tada nikad nije vodila borbu u inozemstvu. Možemo reći kako su borbe tijekom 1848. i 1849. najslavniji ratni sukobi mađarskog naroda.

Repriza: idući dan u 14:00
07.01.2023. 20:10

Zbor mladih iz Zadra nastupio u crkvi sv. Kuzme i Damjana u Banju na otoku Pašmanu. Svojom pjesmom i molitvom Zbor mladih donio je božićni ugođaj vjernicima spomenute župe.

07.01.2023. 20:10

U petak, 6. siječnja 2023., preminula je sestra Ljubica Bernardica Kovač iz Posušja, suradnica Laudato televizije. Svoju mudrost i znanje s.

06.01.2023. 20:10

U krašićkoj župnoj crkvi Presvetoga Trojstva proslavljen je titular stare župne crkve Svetih triju kraljeva i 70 godina otkako je papa Pio XII. Alojzija Stepinca, nadbiskupa zagrebačkog u krašićkom sužanjstvu, imenovao kardinalom svete Rimske crkve.

06.01.2023. 20:10

Na svetkovinu Bogojavljenja nadbiskup đakovačko-osječki, mons. Đuro Hranić, predslavio je misno slavlje u osječkoj konkatedrali svetih Petra i Pavla.

06.01.2023. 20:10

Osječka Župa svetih Ćirila i Metoda, slavenskih apostola, osnovana je dekretom đakovačkog i srijemskog biskupa, mons. Ćirila Kosa 15. studenoga 1976. Nastala je odcjepljenjem od Župe svetog Mihaela arkanđela u Tvrđi te pokriva dio grada nazvan Novi Grad.

06.01.2023. 20:10

Osječka Župa svetih Ćirila i Metoda, slavenskih apostola, osnovana je dekretom đakovačkog i srijemskog biskupa, mons. Ćirila Kosa 15. studenoga 1976. Nastala je odcjepljenjem od Župe svetog Mihaela arkanđela u Tvrđi te pokriva dio grada nazvan Novi Grad.