Moja Hrvatska

02.03.2021., 21:00
Mitomanija o Jasenovcu
60 min
02.03.2021., 21:00

Jasenovac je obilna tema o kojoj se više puta raspravljalo na različite načine. U ovoj epizodi urednica Nada Prkačin s gostom Perom Šolom usredotočili su razgovor na izvješće iz 1964. godine o iskapanju u Jasenovcu.

- Jasenovac je od početka služio kao nametanje krivnje hrvatskom narodu za ono što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu. U svakom ratu čine se zločini sa svih strana, pa tako i u tom ratu, a nama se dan danas 'nabija' osjećaj krivnje filmom 'Dara iz Jasenovca' - kazao je Šola.

Dvadeset godina nakon završetka najvećeg rata u povijesti čovječanstva, jugoslavenska je vlast htjela otvoriti spomenik u Jasenovcu. To je iskapanje rađeno s ciljem da bi se pronašlo što više muzejskih eksponata i pokazalo što se dogodilo.

- Iskapanje su vršili stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nemamo puno fotografija sa samog iskapanja, a danas imamo dva izvještaja. Jedan je od strane BiH koje govori o iskapavanju 200-njak osoba, a drugo izvješće je slično. Svako tijelo bilo je forenzičko obrađeno - tvrdi Šola.

Dodao je kako su izvješća bila javna. Kad su stručnjaci analizirali predmete pronađene prilikom iskapanja, otkrili su da nisu pripadali ljudima iz logora Jasenovca nego od negdje drugdje. 

- Do stvarne brojke umrlih se može doći. Imamo povijesni podatak o 6000 umrlih u Jasenovcu koji se spominje u matičnoj knjizi umrlih i u optužnici Paveliću. Ti izvori imaju približan broj imena - kazao je, dodavši kako ima još povijesnih mjerodavnih izvora.

U emisiji su se dotaknuli filma 'Dara iz Jasenovca', smrti javnih osoba u funkciji širenja ideologije te o prešućivanju komunističkih zločina.

Repriza:
27.10.2020. 21:00

'Nisu zaboravljeni  grad heroja' naziv je nove knjige vukovarske književnice Tanje Belobrajdić.

20.10.2020. 21:00

Kako bi Hrvatskoj nametnuli komunističku ideologiju, jugoslavenske vlasti obračunavale su se sa svime što im je stajalo na putu. Među žrtvama koje su osuđivane 'u ime naroda', uz ostale, vrlo brzo našli su se mnogi danas zaboravljeni hrvatski pisci i njihova djela.

14.10.2020. 10:00

Zašto je mladenački pokušaj uspostave Sveučilišne udruge Hrvatski oslobodilački pokret šezdesetih godina prošloga stoljeća završio teškim robijama za njihove inicijatore?

07.10.2020. 21:00

Zašto je voditelj Dječjeg prihvatilišta Sisak dr. Antun Najžar postao žrtva komunističkih vlasti nakon što je kao pedijatar pomagao u zbrinjavanju djece s Kozare? Kakvo je bilo njegovo suđenje? Može li se i kako tražiti ukidanje presude komunističkih sudova? Gosti su doc. dr. sc.

30.09.2020. 10:00

Represija nad onima koji nisu prihvaćali komunističku vlast najokrutnija je bila prvih mjeseci poslije Drugoga svjetskog rata. Tada su bez traga i glasa nestali mnogi Hrvati, naročito glasoviti intelektualci koji su svojim radom zadužili hrvatski narod.

22.09.2020. 21:00

U jednom razdoblju dvije države, Bugarska i Hrvatska, dijelile su povijest. Titova komunistička Jugoslavija razdvojila je prijateljske narode. Među mnogim razlozima netrpeljivosti između Jugoslavije i Bugarske našlo se i ono o udomljavanju djece s Kozare.