Dana 29.11. napunila se godina dana od izricanja drugostupanjske presude šestorici Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Što je tijekom dugih godina suđenja u Haagu država Hrvatska poduzimala kako do takve osude ne bi došlo? Zašto se hrvatski general Slobodan Praljak odlučio na strašni čin oduzimanja života u sudnici? Je li Hrvatska u godinu dana od izricanja presude poduzela radnje koje bi mogle dokazati da su teze haaškog suda politički obojene a ne pravno utemeljene? U Mojoj Hrvatskoj gostuju umirovljeni časnik Hrvatske vojske Ivica Markota i odvjetnik Mate Knezović koji će pokušati odgovoriti na ta i još mnoga druga pitanja. Emisiju uređuje i vodi Nada Prkačin.
60 min
13.12.2018., 16:10
Repriza:
27.10.2020. 21:00
'Nisu zaboravljeni − grad heroja' naziv je nove knjige vukovarske književnice Tanje Belobrajdić.
20.10.2020. 21:00
Kako bi Hrvatskoj nametnuli komunističku ideologiju, jugoslavenske vlasti obračunavale su se sa svime što im je stajalo na putu. Među žrtvama koje su osuđivane 'u ime naroda', uz ostale, vrlo brzo našli su se mnogi danas zaboravljeni hrvatski pisci i njihova djela.
14.10.2020. 10:00
Zašto je mladenački pokušaj uspostave Sveučilišne udruge Hrvatski oslobodilački pokret šezdesetih godina prošloga stoljeća završio teškim robijama za njihove inicijatore?
07.10.2020. 21:00
Zašto je voditelj Dječjeg prihvatilišta Sisak dr. Antun Najžar postao žrtva komunističkih vlasti nakon što je kao pedijatar pomagao u zbrinjavanju djece s Kozare? Kakvo je bilo njegovo suđenje? Može li se i kako tražiti ukidanje presude komunističkih sudova? Gosti su doc. dr. sc.
30.09.2020. 10:00
Represija nad onima koji nisu prihvaćali komunističku vlast najokrutnija je bila prvih mjeseci poslije Drugoga svjetskog rata. Tada su bez traga i glasa nestali mnogi Hrvati, naročito glasoviti intelektualci koji su svojim radom zadužili hrvatski narod.
22.09.2020. 21:00
U jednom razdoblju dvije države, Bugarska i Hrvatska, dijelile su povijest. Titova komunistička Jugoslavija razdvojila je prijateljske narode. Među mnogim razlozima netrpeljivosti između Jugoslavije i Bugarske našlo se i ono o udomljavanju djece s Kozare.