Moja Hrvatska

09.03.2021., 21:00
Ratna (od)šteta
60 min
09.03.2021., 21:00

Potres koji je najprije pogodio Zagreb, a potom Petrinju, Glinu i Sisak, nadahnuo je urednicu Nadu Prkačin da ponovi temu o obnovi Hrvatske nakon Blijeska i Oluje. U to su se vrijeme prilikom obnove događale neke stvari koje ne bi bilo dobro ponoviti. 

Dakle, tema je bila mogu li iskustva poslijeratne obnove pomoći u izgradnji potresom stradalih područja na Banovini, što je hrvatski narod naučio iz vlastitih pogrješaka i kako ih izbjeći u budućnosti. O tome je govorio umirovljeni časnik HV-a, Ivica Markota.

Na samom početku istaknuto je kako ni nakon 30 godina od početka Domovinskog rata Srbija nije uplatila nikakvu odštetu Hrvatskoj. 

– Nijedna hrvatska vlada nema se pravo odreći tih novaca zbog naših budućih generacija. U pitanju su ogromni novci – kazao je Markota.

Naglasio je kako je državna komisija popisala i donijela pravilnik o procjeni štete. Uloženo je puno truda i novca na razini općine i županije kako bi se što bolje i preciznije prikazala procjena štete. 

– Procjena je napravljena dvostruko jer smo znali da su hrvatske cijene određenih kategorija puno manje naspram svjetskih kategorija. Primjerice, saznali smo da u Hrvatskoj ljudski život vrijedi puno manje – otkrio je dodavši kako na Međunarodnom sudu treba dostaviti materijale koje ne dopuštaju nikakve dvojbe.

Naglasio je kako nije samo stvar o naknadi za ubijenu osobu. Štetu je pretrpjela cijela obitelj, država, gospodarski sustav i slično. 

– To je neprocjenjivo s društvenog i kršćanskog stajališta. Međutim, to se moralo definirati radi prava – pojasnio je iznoseći podatak da ukupni iznos štete premašuje 300 milijardi dolara.

– Ne želimo Hrvatsku bez Hrvata. Mi branitelji to ne želimo. Tako da su posljedice svake godine sve teže i teže.

 

Repriza:
27.10.2020. 21:00

'Nisu zaboravljeni  grad heroja' naziv je nove knjige vukovarske književnice Tanje Belobrajdić.

20.10.2020. 21:00

Kako bi Hrvatskoj nametnuli komunističku ideologiju, jugoslavenske vlasti obračunavale su se sa svime što im je stajalo na putu. Među žrtvama koje su osuđivane 'u ime naroda', uz ostale, vrlo brzo našli su se mnogi danas zaboravljeni hrvatski pisci i njihova djela.

14.10.2020. 10:00

Zašto je mladenački pokušaj uspostave Sveučilišne udruge Hrvatski oslobodilački pokret šezdesetih godina prošloga stoljeća završio teškim robijama za njihove inicijatore?

07.10.2020. 21:00

Zašto je voditelj Dječjeg prihvatilišta Sisak dr. Antun Najžar postao žrtva komunističkih vlasti nakon što je kao pedijatar pomagao u zbrinjavanju djece s Kozare? Kakvo je bilo njegovo suđenje? Može li se i kako tražiti ukidanje presude komunističkih sudova? Gosti su doc. dr. sc.

30.09.2020. 10:00

Represija nad onima koji nisu prihvaćali komunističku vlast najokrutnija je bila prvih mjeseci poslije Drugoga svjetskog rata. Tada su bez traga i glasa nestali mnogi Hrvati, naročito glasoviti intelektualci koji su svojim radom zadužili hrvatski narod.

22.09.2020. 21:00

U jednom razdoblju dvije države, Bugarska i Hrvatska, dijelile su povijest. Titova komunistička Jugoslavija razdvojila je prijateljske narode. Među mnogim razlozima netrpeljivosti između Jugoslavije i Bugarske našlo se i ono o udomljavanju djece s Kozare.