Potres koji je najprije pogodio Zagreb, a potom Petrinju, Glinu i Sisak, nadahnuo je urednicu Nadu Prkačin da ponovi temu o obnovi Hrvatske nakon Blijeska i Oluje. U to su se vrijeme prilikom obnove događale neke stvari koje ne bi bilo dobro ponoviti.
Dakle, tema je bila mogu li iskustva poslijeratne obnove pomoći u izgradnji potresom stradalih područja na Banovini, što je hrvatski narod naučio iz vlastitih pogrješaka i kako ih izbjeći u budućnosti. O tome je govorio umirovljeni časnik HV-a, Ivica Markota.
Na samom početku istaknuto je kako ni nakon 30 godina od početka Domovinskog rata Srbija nije uplatila nikakvu odštetu Hrvatskoj.
– Nijedna hrvatska vlada nema se pravo odreći tih novaca zbog naših budućih generacija. U pitanju su ogromni novci – kazao je Markota.
Naglasio je kako je državna komisija popisala i donijela pravilnik o procjeni štete. Uloženo je puno truda i novca na razini općine i županije kako bi se što bolje i preciznije prikazala procjena štete.
– Procjena je napravljena dvostruko jer smo znali da su hrvatske cijene određenih kategorija puno manje naspram svjetskih kategorija. Primjerice, saznali smo da u Hrvatskoj ljudski život vrijedi puno manje – otkrio je dodavši kako na Međunarodnom sudu treba dostaviti materijale koje ne dopuštaju nikakve dvojbe.
Naglasio je kako nije samo stvar o naknadi za ubijenu osobu. Štetu je pretrpjela cijela obitelj, država, gospodarski sustav i slično.
– To je neprocjenjivo s društvenog i kršćanskog stajališta. Međutim, to se moralo definirati radi prava – pojasnio je iznoseći podatak da ukupni iznos štete premašuje 300 milijardi dolara.
– Ne želimo Hrvatsku bez Hrvata. Mi branitelji to ne želimo. Tako da su posljedice svake godine sve teže i teže.