Božićni običaji u Hrvatskoj
Svetkovina Božića je iza nas, ali još uvijek traje božićno vrijeme. Urednik Davor Trbušić u ''Izdvojenom'' govori o običajima koje tradicionalno povezujemo s ovim razdobljem u godini.
Gošća je Danijela Križanec Beganović, viša kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu, koja je pojasnila simboliku sijanja pšenice, otkad je božićno drvce prisutno u našoj tradiciji te čime su ga sve naši stari ukrašavali. Saznali smo što se za Božić nekad darivalo i treba li nas zabrinuti sve prisutnija komercijalizacija ovog, za mnoge, najljepšeg blagdana u godini.
– Kad se govori o običajima, zapravo se radi o načinu životu, ponašanja i rada koji se s vremenom ustali u nekoj zajednici. Međutim, kad se ovako u javnom prostoru postavi pitanje vezano uz običaje, najčešće se misli na one običaje koji su vezani uz određene blagdane koje mi na poseban način obilježavamo; kad se događa nekakav otklon od onoga što je svakodnevno, odnosno kad nešto slavimo. Običaje možemo podijeliti na godišnje običaje, na životne i radne, odnosno vezane uz gospodarstvo. Najveći interes javnosti najčešće je vezan uz godišnje običaje uz koje vežemo i ove blagdane. Božićno-novogodišnji skup blagdana jedan je od najizraženijih skupova običaja koji se obilježavaju kod nas, a obilježavaju se kroz različite manje običaje koji se kroz duži vremenski period obilježavaju i imaju određeno značenje, stoga se dosta spominju u javnom prostoru – kazala je Danijela.
Kad uspostavimo poveznicu ili korelaciju između Hrvata i ostalih zemalja, naglasak možemo staviti na političke i povijesne okolnosti koje su učinile to da Hrvati nastoje zadržati običaje kroz duže vremensko razdoblje te se kroz njih ujedno i identificirati.
– Tu je poprilično značajnu ulogu odigrala i Seljačka sloga 1925. godine, kojoj je glavna funkcija bila da očuva hrvatsku tradiciju, način života i da zabilježi sve običaje, ali i da osnuje brojne udruge i kulturno-umjetnička društva. Na taj se način pokazalo da se zaista dosta toga sačuvalo u našoj svijesti, ali isto tako i u bilješkama iz kojih mi danas možemo iščitavati određene promjene, kako je to nekad bilo, a kako je to danas.
Danijelina uža specijalnost jesu božićni običaji te je u emisiji iznijela neke ključne razlike između današnjeg načina slavljenja Božića i nekadašnjeg u Republici Hrvatskoj.
– Ono što je najupečatljivije jest činjenica kako su božićni običaji, koji su vezani uz vjerske blagdane, prvenstveno uz dan Božića, ali i uz druge vjerske blagdane tog perioda, nekad bili isključivo u privatnoj sferi. U doba socijalističke Jugoslavije vjerski se blagdani nisu slavili niti su bili u kalendaru kao nekakvi slobodni dani u obliku praznika ili blagdana. U tom kontekstu ljudi su ih osobno slavili. Ovdje bi bilo dobro naglasiti da je Božić jedan blagdan koji slave i vjernici i 'nevjernici', tj. ljudi koji nisu praktični vjernici, pa čak i pripadnici ostalih vjeroispovijesti. Prije 40 ili 50 godina nekakav komercijalni aspekt isto je postojao, samo u puno manjoj mjeri – zaključila je Danijela.
