[FOTO] Izvanredno plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije

Izvanredno plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK) pod predsjedanjem predsjednika HBK-a zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše održava se u sjedištu HBK-a u Zagrebu u utorak 20. siječnja, izvještava IKA.

Pozdravni govor na početku zasjedanja uputio je mons. Kutleša najavivši, među ostalim, da će se na zasjedanju razmatrati dopunske odredbe HBK-a uz Zakonik kanonskoga prava koje imaju za cilj jasnije i uređenije vršenje crkvene vlasti i službi. Jedna od tema bila je informatizacija župne administracije, a razmatrali su se i mandati u tijelima Hrvatske biskupske konferencije, uz ostala pitanja.

Na zasjedanju HBK-a po prvi put sudjeluju i novoimenovani zagrebački pomoćni biskupi mons. Vlado Razum i mons. Marko Kovač, koje je nadbiskup posebno pozdravio.

– Vaša prisutnost među nama, dragi biskupi Vlado i Marko, znak je trajne obnove i sveopće brige za partikularne Crkve, konkretno za Crkvu zagrebačku i Crkvu u Hrvatskoj. Jamčimo vam našu molitvenu blizinu i bratsku potporu moleći Gospodina da vas ispuni mudrošću, razboritošću i pastirskom hrabrošću u povjerenoj vam službi. 

Mons. Kutleša podsjetio je na govor Pape Lava XIV. od 9. siječnja u kojemu je dao snažnu i proročku dijagnozu stanja suvremenoga svijeta. Taj je govor, u pravome smislu riječi, antropološki i moralni kompas za naše vrijeme, istaknuo je nadbiskup.

– Sveti Otac jasno je upozorio da se nalazimo pred dubokom krizom razumijevanja čovjeka. U središtu te krize nije tek političko ili društveno pitanje, nego antropologija bez istine, antropologija koja se postupno odvaja od stvarnosti stvorenosti, od naravnoga zakona i od objektivne istine o ljudskoj osobi. Papa je s posebnom jasnoćom istaknuo da se u suvremenim ideološkim konstrukcijama čovjek sve češće promatra kao projekt, a ne kao dar; kao autonomni subjekt bez uporišta u istini o vlastitoj naravi, umjesto kao biće odnosa – kazao je nadbiskup, napominjući da se na taj način relativiziraju ljudska prava na život, slobodu savjesti i vjeroispovijesti.

Nadbiskup je nadalje naglasio Papine riječi o obitelji utemeljenoj za braku između muškarca i žene, upozoravajući u tom kontekstu o krizi obitelji i padu nataliteta, ujedno ističući neprihvatljivost pobačaja, surogat-majčinstva i eutanazije.

– Sve te Papine misli nisu usmjerene protiv, nego za čovjeka. One nisu izraz zatvorenosti, nego istinske brige za budućnost čovječanstva. Sveti Otac u raznim prigodama neumorno poziva Crkvu da ne odustane od svoje proročke zadaće podsjećajući svijet u ljubavi i istini da bez transcendentnog temelja nema ni trajnoga mira, ni pravednoga društva, ni istinske slobode. U tome svjetlu, njegove riječi nisu samo poticaj, nego i poziv na odgovornost, osobito nama biskupima, koji smo pozvani biti čuvari pologa vjere i branitelji cjelovite istine o čovjeku – napomenuo je, potičući hrvatske biskupe da s još većom jasnoćom i razboritošću promiču i tumače Crkveni nauk vjernicima i čitavom društvu.

– To podrazumijeva ne tek reagiranje na izazove, nego trajno i strpljivo vršenje učiteljske službe kako bi istina evanđelja ostala svjetlo savjesti, mjerilo razlučivanja i temelj autentične slobode. (...) U tome se poslanju ne iscrpljuje samo naša odgovornost prema Crkvi, nego i naša služba narodu Božjemu kojemu smo poslani da, vođeni istinom u ljubavi, usmjerujemo, ohrabrujemo i razlučujemo svjedočeći da put Crkve ostaje put nade, razuma i vjernosti Kristu – zaključio je mons. Kutleša.