IZDVOJENO: Hercegovački franjevci – uloga i pastoral tijekom povijesti

U emisiji 'Izdvojeno' razgovarali smo o apostolatu hercegovačkih franjevaca, ali i njihovoj velikoj žrtvi tijekom povijesti. U studiju je gostovao fra Svetozar Kraljević, gvardijan samostana hercegovačkih franjevaca u Zagrebu. Kazao je kako je već davne 1844. osnovan franjevački samostan u Širokom Brijegu, a odande je krenuo novi zamah pastoralnog rada franjevaca po čitavoj Hercegovini.

– Tada su korak po korak osnivane župe, onako kako je to život zahtijevao. Hercegovački fratar osluškivao je bilo naroda i ovdje je želio biti sa svojim narodom. Nikada toga čovjeka nije želio ostaviti, za brojnim našim iseljenicima fratri su otišli u Ameriku, ali i po drugim europskim zemljama – kazao je fra Svetozar Kraljević.

Govorio je i o tome kako i kada su hercegovački franjevci stigli u Zagreb i kako je izgledala izgradnja samostana u tim godinama. 

– Gradnja samostana u Zagrebu započela je 1993., a blagoslovljen je 1995. Teško je bilo donijeti odluku graditi novi samostan, novaca nije bilo. To je bilo u ratnom vremenu. Znali smo da to trebamo napraviti zbog pastoralne prisutnosti. Naša prisutnost u Zagrebu jako je važna. Svi naši mladi fratri koji su ređeni od 1995. prošli su kroz ovaj samostan. Imamo različite oblike pastoralnog rada. Iako nismo župa, velik broj ljudi dolazi na ispovijed. Također, imamo i zajednicu borbe protiv ovisnosti. Želimo biti pastoralno prisutni u svom narodu – istaknuo je.

Dodao je i to kako trenutačno zgrada samostana ima svoje nedostatke, a između ostalog krov prokišnjava, a prozori su poprilično slabi. Napomenuo je kako je zbog svega toga potrebna obnova. Kazao je i to kako je napravljen projekt za obnovu, a pola potrebnih sredstava dolazi iz fondova Europske unije. 

U emisiju se telefonski uključio Ante Suton, voditelj projekta obnove samostana, koji je kazao kako se zamisao o obnovi rodila 2017. godine. 

– Obnovu je bilo nužno poduzeti. Projekt se zasniva na tri segmenta. Prvi je građevinska obnova u smislu povećanja toplinske izolacije, sanacije krovišta koje je prokišnjavalo i zamjene kompletnog krovišta koji je prije bio bakreni lim s nepropusnom folijom. Drugi dio bile su strojarske instalacije koje su definirale grijanje i hlađenje i treći je segment rekonstrukcija elektroenergetske instalacije – istaknuo je. 

Također, u emisiju se telefonski uključio fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva 'Fra Leo Petrović i 65 subraće', koji je kazao kako se ovih dana obilježava 76. obljetnica mučeništva hercegovačkih franjevaca. 

– Ovdje je svaki 10. Hrvat bio ubijen od komunističkog režima. Oni koji su prvi istraživali te događaje bili su naši domaći vjernici. Kasnije je mjesni biskup Petar Čule, koji se time počeo time baviti kad je zaključio da su se dogodili veliki zločini, obavijestio Kongregaciju u Rimu. Nažalost, za vrijeme komunizma to se više nije moglo istraživati. Trenutačno znam za posljednja počivališta njih 34, znamo i da se tri tijela nalaze u jednoj od jama, a za ostalo ne znamo. U župnoj crkvi pokopano je 24 franjevca – kazao je fra Kraljević.