Nadbiskup Hočevar za HKR: 'Nije upitna svetost Stepinca, nasljedujemo li ga?'

Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar u emisiji 'Aktualno' Hrvatskoga katoličkog radija osvrnuo se na djetinjstvo obilježeno činjenicom da nije upoznao oca. Govorio je o teškoćama katolika raspršenih u Srbiji i radu na jedinstvu kršćana, komentirao je mogućnost dolaska pape Franje u Srbiju, a posebna tema bio je hrvatski blaženik, kardinal Alojzije Stepinac.

Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar 12. studenoga navršava 75 godina. Prema kanonskoj odredbi (kan. 401) toga dana Svetom Ocu predaje odreknuće na službu. Uz zahvalu za dar života i navršene godine, u Beogradu će proslaviti i 20 godina službe nadbiskupa. Ovi jubileji bili su povod za njegovo gostovanje u emisiji 'Aktualno' HKR-a, urednice Tanje Maleš, piše IKA.

Mons. Stanislav Hočevar rođen je 12. studenoga 1945. godine u selu Jelendol, župa i općina Škocjan kod Novog Mesta u Sloveniji. Školovao se u rodnom mjestu, zatim u Križevcima i Rijeci. Od 1960. godine pridružio se salezijancima. Studij teologije završio je u Ljubljani, svećenik je od 1973. godine. Bio je na odgojiteljskim i upraviteljskim službama u svojoj salezijanskoj zajednici, predsjednik Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica u Sloveniji. Autor je i urednik više knjiga. Papa Ivan Pavao II. 25. ožujka 2000. godine imenovao ga je nadbiskupom koadjutorom u Beogradu. Za biskupa je posvećen dva mjeseca kasnije, a službu nadbiskupa preuzeo je u ožujku 2001. godine. U dva mandata bio je predsjednik nekadašnje biskupske konferencije, danas poznate pod imenom Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda. Od 2002. godine član je Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.

Izrazito ekumensko usmjerenje sadašnjeg beogradskog nadbiskupa ima korijen u jednom događaju iz vremena boravka u salezijanskom novicijatu: 'Tada sam prvi put gledao televiziju i bilo je to kada su se sv. papa Pavao VI. i patrijarh Atenagora u Getsemanskom vrtu poljubili (1964.). Sve je to na moju mladu dušu tako utjecalo da sam obećao Bogu da ću, koliko mogu, raditi za pomirenje među ljudima i za jedinstvo kršćana. Jednostavno, ne bih mogao postojati ako mi to ne bi bilo pred očima'.

Srbija i Beograd nisu misijsko područje u užem smislu riječi, jer ondje postoji kršćanstvo. No, ipak jest misijsko, jer su katolici često osamljeni.

– Katolici su veoma raspršeni po čitavoj Srbiji. I to se premalo poznaje. Mislim da se i matične zemlje ne brinu dovoljno za te katolike, bilo Slovenija, BiH ili Hrvatska. U tom smislu mislim da svi mi trebamo posvetiti više pažnje katolicima koji žive raspršeno u Srbiji. Brojne su mješovite obitelji, u nacionalnom ili konfesionalnom smislu. Zato se osjećam i pravi misionar, i sigurno više nego neki ekumenski djelatnik, molim se i žrtvujem koliko mogu, i svjedočim za jedinstvo. Mislim da je ovaj trenutak takav da je moguće samo to – kazao je mons. Hočevar.

Posebna tema razgovora za Hrvatski katolički radio bio je bl. Alojzije Stepinac. Mons. Hočevar smatra da se premalo racionalno pristupa tom pitanju, jer nismo sve proučili. Njegov najbolji prijatelj bio je na Stepinčevu sprovodu, te se živo sjeća svega što mu je prepričao. Također, dobio je i Stepinčeve relikvije koje čuva na časnom mjestu.

– U prvim godinama moga služenja više puta zamolio sam Crkvu u Hrvatskoj, kada sam vidio kakav je odnos mnogih stanovnika Srbije prema Alojziju Stepincu, da netko dođe i protumači nam. Nažalost, u tim prvim godinama traženja nisam dobio podršku u vezi s tim, i moram reći da sam malo stao oko toga. Moram reći da je nekoliko puta došlo do nesporazuma upravo zbog medija kada sam u toj želji, od prvih godina boravka u Beogradu, vidjevši kako je ta povijest prepletena, koliko je emotivnih pristupa, a ne racionalnih, počeo promicati da se povjesničari susreću i to sustavno rješavaju. Nisam dobio odgovor ni s jedne strane. I to je bio razlog zašto se nisam više bavio tim pitanjem, ali uvijek sam i jednu i drugu stranu poticao na studij i razgovor kojega, moramo priznati, nema dovoljno – kazao je.

Na inzistiranje novinarke da je pitanje bl. Alojzija Stepinca u Hrvatskoj ne samo crkveno nego i nacionalno pitanje, i mnogi su se prepoznali i u njegovu progonu, nepravdi, ali i snazi koja izvire iz hrvatskog blaženika svetog života, mons. Hočevar iskazao je razumijevanje i podsjetio je na snagu molitve Alojziju Stepincu. 

– Kad ga je Crkva proglasila blaženim, priznala ga je i svetim. On jest svet. Mislim da ne smijemo koristiti toliko snage za to je li on svet i službeno, nego nasljedujemo li ga? Živimo li njegovim duhom? Činimo li sve da bismo tim pravim duhom i mi danas mogli živjeti? – zapitao je nadbiskup Hočevar.

Više o tome možete poslušati u dolje priloženom linku.