Politolog Žižić: 'Demokršćanstvo se smatra klerikalnom crkvenom političkom opcijom'
'Demokršćanstvo u Hrvatskoj i EU' bila je tema večerašnjeg 'Izdvojenog'.
U večerašnjoj emisiji 'Izdvojeno' razgovaralo se o demokršćanstvu. Gost je bio politolog, dr. sc. Jakov Žižić s Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
– Možemo reći da je u korijenu demokršćanstva kršćanski nadahnuto političko djelovanje. Premda kršćanska demokracija ima i svoj protestanski segment, napose u Njemačkoj i Nizozemskoj nakon 2. svjetskog rata, ona je definitivno najbliže katoličanstvu – kazao je na početku.
Nadodao je kako je ono zamisao koja polazi nakon jednog turbulentnog razdoblja koje je postojalo između katoličanstva i demokracije u 19. stoljeću.
– Polako sazrijevaju uvjeti da se katolici uključe u toj svjetovnoj sferi u borbi za opće dobro – istaknuo je Žižić navodeći neke od temeljnih načela demokršćanstva, kao što su: kršćanski nadahnuto političko djelovanje, antimaterijalistička filozofija povijesti, personalizam, ideja supsidijarnosti, ideja socijalnog kapitalizma.
Napomenuo je kako danas postoji, i u društvima koja su bitno sekularizirana i vjerski raznolika, situacija da u demokršćanskim strankama postoje ljudi koji za sebe kažu da su npr. agnostici.
– Demokršćanske stranke nikad nisu o sebi govorile kao o vjerskim strankama, one su uvijek o sebi govorile kao o laičkim strankama, o strankama kršćanskog nadahnuća, kao nekakvim kršćanskim jezgrama, ali dolaze ljudi koji nisu kršćani u te stranke – kazao je Žižić.
Govoreći o Hrvatskoj, kazao je kako imamo važnu društvenu osnovicu: većinski katoličko biračko tijelo koje je najčešće u podlozi snažnih demokršćanskih stranaka.
– Mislim da u Hrvatskoj imamo jedan drugi problem zašto i one stranke koje bi se možda više htjele identificirati s demokršćanstvom to ne će napraviti, jer imate raširene predrasude o kršćanstvu i demokršćanstvu, gdje se to previše smatra nekakvom klerikalnom crkvenom političkom opcijom – rekao je Žižić.
