Put sv. Jakova i u Hrvatskoj; Laudato prva televizija u drugoj nastarijoj benediktinskoj zajednici u svijetu

Večerašnja emisija ponudila je sadržaj za opuštanje i odmor. Govorilo se o bogatstvu za tijelo i za dušu predstavljanjem hrvatskog 'Puta sv. Jakova' te ozračja zadarskih benediktinki.

Hodočašće sv. Jakovu sve je popularnije ne samo za kršćanske vjernike nego i za ostale koji vole pješačke izazove. No, putom s jugozapada Francuske na sjeverozapad Španjolske proširuje se hodočasnička trasa u Hrvatskoj o kojoj je govorio tajnik udruge Ekosspiritus iz Samobora, Radovan Librić.

– 'Put sv. Jakova', ili 'Camino', put je koji traje stoljećima. Nakratko je zamro, a obnovio ga je Ivan Pavao II. koji je i sam hodao dio puta te je potaknuo mlade ljude da vrate duhovnost 'Puta'. UNESCO je također doprinio tomu stavljajući ga pod zaštitu kao kulturnu cestu – kazao je Librić, dodajući kako je ona prije svega cesta duhovnog rasta.

Istaknuo je kako je zamisao o hrvatskoj trasi nastala u zajedništvu u Bratovštini sv. Jakova u Samoboru. Hrvatska je ostala jedina zemlja Europe koja nema putove sv. Jakova.

– Na otoku Krku napravili smo pilot-projekt i vidjeli da je blagoslovljeno. Napravljeno je 110 kilometara puta po otoku, a turistička zajednica otoka ostala je iznenađena kad je vidjela da su u velikom broju počeli pristizati hodočasnici sa svih strana. To nas je potaknulo da stavimo čitavu Hrvatsku pod 'Put sv. Jakova' – pojasnio je.

Put će imati dvije osnovne dionice, sjevernu i južnu. Sjeverna dionica kreće od Osijeka i Vukovara, a u Čakovcu će biti spoj sa Slovačkom trasom. Južna će krenuti iz Dubrovnika i ide do Međugorja. Od Međugorja ide dalje prema Sinju, Splitu, Zadru, Karlobagu i tako dalje, a spojit će se s Trstom, odakle kreće talijanska dionica prema Španjolskoj.

– Tijekom sljedećih sedam godina planiramo napraviti osnovnu dionicu, a onda ćemo ići na daljnje dionice – naglasio je.

Posvjedočio je kako se ljudi najčešće odlučuju za toliko dug pješački put kako bi se mogli maknuti od svakodnevnice, posla i problema. Mnogima od njih to ne bude samo odmor za tijelo, nego i za dušu.

Prvi put televizijske kamere ušle su u javnosti dosad skrivene prostore druge najstarije ženske benediktinske zajednice u svijetu. Ona postoji više od tisuću godina u Zadru kao samostan Sv. Marije.

Benediktinka, s. Klara Begić, opisala je razgovore svete Skolastike i svetog Benedikta. Skolastika je bila Benediktova sestra koja je osnovala redovničku zajednicu i preuzela Pravilo svog brata. 

U prilogu smo mogli vidjeti čime se sve benediktinke bave prema svom pravilu: 'Ora et labora', odnosno 'Moli i radi'. Osim molitve, život u benediktinskom samostanu bitno je određen i radom. Zadarske redovnice bave se tapetarijom, izradom krunice, svetih slika, krojenjem i sličnim.