Solidarnost u kulturi
U 'Izdvojenom' su gostovale: dr. sc. Dragica Krstić, voditeljica Odjela 'Zaštita i pohrana' Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i dr. sc. Branka Mihaljević, voditeljica Laboratorija za radijacijsku kemiju i dozimetriju Instituta 'Ruđer Bošković'.
Razorni potresi koji su pogodili Zagreb i okolicu, kao i područje Banovine, te ostale suvremene globalne prijetnje, upozoravaju na nužnost uspostavljanja sveobuhvatno planiranoga sustava zaštite kulturne baštine i potrebu umrežavanja i razvijanja solidarne mreže ustanova u kulturi.
'Zaštita kulturne baštine u kriznim uvjetima' naziv je konferencije koju je organizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Svrha je konferencije naglasiti potrebu za osmišljavanje integriranoga, uključivoga i pomno promišljenoga pristupa zaštiti kulturne baštine, tematizirati različite oblike unutarsektorske i međusektorske suradnje te promicati suradnju i solidarnost među ustanovama u kulturi u tome kontekstu.
O važnosti ovih tema u 'Izdvojenom' su govorile: dr. sc. Dragica Krstić, voditeljica Odjela 'Zaštita i pohrana' Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu; dr. sc. Branka Mihaljević, voditeljica Laboratorija za radijacijsku kemiju i dozimetriju Instituta 'Ruđer Bošković' te Žana Matulić-Bilač, konzervator-restaurator savjetnik iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.
– Slične probleme, kao što su prisutni i kod nas, imaju i druge države – kazala je dr. sc. Dragica Krstić, osvrnuvši se na zaštitu kulturne baštine. Evidentno je kako je sveprisutan problem zaštite i očuvanja kulturne baštine u smislu organiziranosti, suradnje i solidarnosti među raznim institucijama.
Dr. sc. Branka Mihaljević objasnila nam je na koji način i u kojoj mjeri razni mikroorganizmi i atmosferski uvjeti utječu na predmete koji su vrijedan dio kulturne baštine. Kad govorimo o restauratorskim radovima, dr. Mihaljević upozorava kako je iznimno važno koristiti ona sredstva i metode koje ne će oštetiti objekte koji su predmet takvih zahvata. Bilo da se radi o starim knjigama ili narodnim nošnjama, potrebno im je, prilikom restauratorskih zahvata, pristupiti s oprezom.
U emisiju se telefonski uključila i restauratorica i konzervatorica Žana Matulić-Bilač. Istaknula je važnost zajedničkog uključivanja svih u očuvanje kulturne baštine, jer ona je dio svih nas.
– Konzervator ili restaurator neposredno ulazi u bitku i pokušava usporiti vrijeme ne bi li strukture koje su se destabilizirale stabilizirao i udahnuo im jedan novi život – kazala je Žana Matulić-Bilač.
