Otvorena i blagoslovljena knjižara 'Blažena Salomeja'
Nadbiskup je zazvao blagoslov na sve one koji će u ovom prostoru u ime Crkve dočekivati braću i sestre, nuditi im pomoć u njihovu rastu u vjeri te časno obavljati svoj posao i svoje poslanje.
U Đakovu, na adresi Augusta Cesarca 12, u blizini katedrale i središnjeg đakovačkog trga, neposredno uz zgradu Bogoslovnog sjemeništa, u četvrtak 15. travnja otvorena je i blagoslovljena knjižara 'Blažena Salomeja', prodajno mjesto crkvenih tiskanica, knjiga i sakralnih predmeta koje se do tada, pod nazivom 'Knjižara Tiskanice', nalazilo u prostorima Nadbiskupskog doma u Đakovu.
U nazočnosti pomoćnog biskupa Ivana Ćurića te svećenika koji djeluju u središnjim nadbiskupijskim ustanovama, obred blagoslova predvodio je nadbiskup Đuro Hranić, izvijestila je Đakovačko-osječka nadbiskupija.
– Ovo prodajno mjesto ponajprije je u službi evangelizacije ovoga grada, naše nadbiskupije i šire zajednice. Ono želi biti u službi vjernika, svećenika, redovnika i redovnica te svih bogotražitelja – rekao je nadbiskup Hranić, dodajući kako je interes ovog prodajnog mjesta prije svega pomoć u molitvi, u rastu u vjeri i duhovna dobrobit.
Nadbiskup je zazvao blagoslov na sve one koji će u ovom prostoru u ime Crkve dočekivati braću i sestre, nuditi im pomoć u njihovu rastu u vjeri i crkvenosti te časno obavljati svoj posao i svoje poslanje. Zahvalio je ekonomu nadbiskupije, vlč. Nedjeljku Čuturi, te ravnatelju UZUK-a, vlč. Mati Gašparoviću, za ideju i realizaciju ovog projekta. Na kraju obreda blagoslova, riječi zahvale svima koji su na bilo koji način pridonijeli ovom ostvarenju uputio je i ekonom nadbiskupije, vlč. Čutura.
U novom, većem i moderno opremljenom prostoru u ponudi je velik izbor duhovnog štiva, tiskanice, uspomene, sakralni predmeti, liturgijska oprema i misna vina. Radno vrijeme je radnim danom od 9.30 do 16, subotom od 8 do 13 sati.
Novootvoreno prodajno mjesto nosi ime blažene Salomeje, žene hrvatskog hercega Kolomana koji je 1239. godine bosanskom biskupu Ponsi darovao imanje i grad Đakovo. Tim činom započela je povijest Đakova kao biskupskoga sjedišta.