Burnout: Kada služenje drugima preraste u iscrpljenost

U suvremenom svijetu sve je češća pojava sagorijevanja, odnosno burnouta, sindroma koji se javlja kao posljedica kroničnog radnog stresa koji nije uspješno savladan. Ovaj se poremećaj obično očituje kroz osjećaj iscrpljenosti i nedostatka energije, mentalno distanciranje od posla te pojavu negativnosti ili cinizma, kao i kroz smanjenu učinkovitost na poslu. Iako se najčešće povezuje s poslovnim okruženjem, burnout se tiče i duhovne dimenzije čovjekova života. U želji da budemo marljivi, da izbjegnemo grijeh lijenosti i da drugima uvijek dajemo najbolje od sebe, lako preuzimamo previše obveza. Pritom često zaboravljamo da kršćansko darivanje mora dolaziti iz punine srca, a ne iz praznine i iscrpljenosti.

- Simptomi burnouta mogu biti fizički, emocionalni i bihevioralni, a ljudi obično doživljavaju kombinaciju više njih. Izrazita iscrpljenost, osjećaj izoliranosti i beznađa, manjak motivacije, razdražljivost, smanjena učinkovitost i poteškoće s koncentracijom samo su neki od znakova. Osoba može početi izbjegavati radne obveze, učestalo izostajati, imati poteškoće sa spavanjem te se suočavati s glavoboljama i probavnim smetnjama. Ponekad se javljaju i nezdravi pokušaji samoregulacije poput povećane konzumacije alkohola, prejedanja ili posezanja za drugim supstancijama. Upravo zbog toga burnout se često zamijeni s običnim stresom, no razlika je u tome što stres, iako neugodan, obično kratko traje i osoba još uvijek osjeća snagu za suočavanje s izazovima, dok kod burnouta te snage više nema.

- Kada se počnemo pitati jesmo li postali pretjerano kritični, cinični ili razdražljivi na poslu, kada nam je teško započeti radni dan, kada osjećamo nezadovoljstvo vlastitim postignućima ili razočaranje poslom, tada je vrijeme da zastanemo i ozbiljno promislimo o mogućnosti da smo sagorjeli. Ako nas pritom prate fizičke tegobe, promjene u prehrani i spavanju, ili posezanje za nezdravim strategijama suočavanja s problemima, znakovi postaju još jasniji.

- Burnout se može pojaviti i u zahtjevnim i u monotonim poslovima, no čak i kada nije moguće promijeniti radno mjesto, postoje načini da se njegovi učinci ublaže. Važno je prepoznati dobre strane posla koji trenutačno obavljamo, njegovati kvalitetne odnose s kolegama i izgraditi ravnotežu kroz odnose s obitelji i prijateljima, hobije, volontiranje i druge životne aktivnosti koje nas ispunjavaju. Kratka pauza od posla, makar samo nekoliko dana, može ponuditi dragocjenu priliku za oporavak i obnovu energije. Korisno je ograničiti vrijeme provedeno uz tehnologiju, stvoriti prostor za odmor, kreativnost i kvalitetan san te uvesti tjelesnu aktivnost, čak i u kratkim intervalima. Uravnotežena prehrana s manje šećera, kofeina i nezdravih masnoća, a više omega-3 masnih kiselina, dodatno doprinosi stabilnosti raspoloženja i energije.

No važno je prepoznati i duhovnu poruku koju burnout može nositi. Sagorijevanje često postaje poziv na preispitivanje životnih prioriteta i na povratak onome što je doista bitno. Kršćanin je pozvan služiti, ali ne pod cijenu vlastite iscrpljenosti. Bog nas ne poziva da izgaramo, nego da budemo vjerni, ne da se iscrpljujemo, nego da se na Njega oslanjamo. Isusove riječi: "Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti" (Mt 11,28) posebno snažno odzvanjaju u trenucima iscrpljenosti. One nas podsjećaju da teret koji nosimo ne moramo nositi sami i da je ponekad najveći čin poniznosti priznati vlastite granice.

Oporavak od burnouta ne znači samo promjenu životnih navika, nego i otvaranje srca Bogu koji jedini može vratiti unutarnju snagu i mir. Kroz molitvu, tišinu, razgovor s bližnjima ili stručnjacima te zahvalnost za male darove svakodnevice, moguće je postupno vratiti ravnotežu, obnoviti motivaciju i ponovno otkriti smisao rada i služenja. Burnout stoga ne mora biti kraj, nego može postati početak novog, zdravijeg i zrelijeg pristupa životu, onog u kojem je ljubav prema drugima plod srca koje je najprije dopustilo Bogu da ga ispuni.
 

* Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Izvori:

World Health Organization. (2019, 28. svibnja). Burn-out an “occupational phenomenon”: International Classification of Diseases. WHO. https://www.who.int/news/item/28-05-2019-burn-out-an-occupational-phenomenon-international-classification-of-diseases

Mental Health UK. (n.d.). Burnout. MentalHealth‑UK.https://mentalhealth-uk.org/burnout/

Lee, B. Y. (2019, 29. svibnja). How to tell if you have work burnout — it’s now a WHO syndrome. Forbes.  https://www.forbes.com/sites/brucelee/2019/05/29/how-to-tell-if-you-have-work-burnout-its-now-a-who-syndrome/

Smith, M. & Reid, S. (n.d.). Burnout: Symptoms, treatment, and coping strategy tips. HelpGuide. https://www.helpguide.org/mental-health/stress/burnout-prevention-and-recovery