Početak nove školske godine: Što sve i kako utječe na mentalno zdravlje učenika?
Naše je tijelo hram Duha Svetoga i o njemu se tako trebamo i brinuti.
Na početku nove školske godine učenici se često susreću s intenzivnijim stresom i anksioznošću zbog prilagodbe novoj rutini, školskim obvezama, socijalnoj dinamici i odnosu s vršnjacima. To može imati negativne posljedice na koncentraciju i učenje, kao i na vlastitu sliku o sebi. U ovom je kontekstu važno imati na umu da je mentalno zdravlje, uz tjelesno, sastavni dio sveukupnog zdravlja pojedinca. Ono je ''stanje mentalne dobrobiti u kojemu se pojedinac može nositi s uobičajenim životnim stresovima, ostvaruje svoj puni potencijal, produktivan je i doprinosi svojoj zajednici'', prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije.[1]
Suvremeni sedentarni način života, koji je posebno uzeo maha za vrijeme pandemije COVID-19, te tehnološki napredak koji sve više dovodi do ovisnosti o društvenim mrežama, videoigrama i sl., neki su od glavnih uzroka narušenog mentalnog zdravlja djece i mladih. Društvene mreže svakako u tome prednjače jer djeca od sve ranije dobi imaju pristup sadržajima koji promoviraju nerealne standarde ljepote, uspjeha, ljubavnih, prijateljskih, obiteljskih i drugih odnosa. Kad te ideale ne mogu dostići, nerijetko padaju u depresiju, gube samopouzdanje i stvaraju lošu sliku o sebi, nezadovoljna su svojim životom i neuspjehom. Osim toga, vršnjačko je nasilje teže uočiti jer se zbiva u virtualnom prostoru pa se djeca sve manje otvaraju roditeljima i bliskim osobama i povlače se u sebe.
Nasuprot tomu, redovita tjelesna aktivnost i boravak u prirodi pozitivno utječu na mentalno zdravlje upravo zbog toga što potiču prijenos neurotransmitera, tzv. hormona sreće – dopamin, serotonin, endorfin, oksitocin – koji smanjuju stres i anksioznost, povećavaju samopouzdanje, doprinose poboljšanju kvalitete sna, o čemu ovisi bolja koncentracija, pamćenje i učenje, a samim time i sveopće zadovoljstvo vlastitim životom.
Međutim, fizička i psihička dobrobit nije jedini razlozi zašto bismo u svoju rutinu trebali uvrstiti tjelovježbu i zdravu prehranu. Naime, to smo ponajprije dužni činiti na veću slavu Božju jer nas je Bog stvorio na svoju sliku. Darovao nam je tijelo preko kojega možemo svakodnevno proslavljati Njegovo ime čineći dobro sebi i drugima, izvršavajući djela pokore i brinući se o svome tijelu kao o hramu Duha Svetoga – jer ono to i jest – po milosti Božjoj koji nas je stvorio ovako čudesno (usp. Ps 139,14).
Ili zar ne znate? Tijelo vaše hram je Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga, te niste svoji. Jer kupljeni ste otkupninom. Proslavite dakle Boga u tijelu svojem! (1 Kor 6,19–20)
* Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
[1] Svjetska zdravstvena organizacija. Link: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/mental-health-strengthening-our-response
Bolčević Novak, V., Dvekar-Bešenić, G. (2021). Mentalno zdravlje učenika. Varaždinski učitelj: digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje. Vol. 4, No. 6. 533–543. Link: https://hrcak.srce.hr/clanak/371533
Marić I, Lovrić F, Franjić D. (2020). Utjecaj rekreacijskih aktivnosti na mentalno zdravlje. Zdravstveni glasnik. Vol. 6, No. 2. 105–114. Link: https://hrcak.srce.hr/clanak/364944
Rukavina, M., Nikčević-Milković, A. (2016). Adolescenti i školski stres. Acta Iadertina. Vol. 13, No. 2. 159–169. Link: https://hrcak.srce.hr/190146
