Preporuke za zaštitu zdravlja od vrućina

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je službeno upozorenje na toplinske valove koji će zahvatiti veći dio zemlje u narednim danima. Uz iznimno visoke dnevne temperature, faktor bit će i takozvane "tropske noći", tijekom kojih se temperature neće spuštati dovoljno nisko da omoguće prirodno osvježenje i kvalitetan odmor.

Ekstremne vrućine predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje. Najugroženiji su kronični bolesnici, starije osobe, trudnica te mala djeca, no opasnost od toplinskog udara i iscrpljenosti prijeti i zdravim osobama koje se ne pridržavaju osnovnih mjera opreza. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Ravnateljstvo civilne zaštite izdali su ključne preporuke kojih bi se svi građani trebali pridržavati narednih dana.

Izbjegavanje sunca i prilagodba svakodnevice

Osnovno pravilo tijekom toplinskog vala jest izbjegavanje izravnog izlaganja suncu i boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, točnije između 10:00 i 17:00 sati. Sve fizičke napore, teške poslove te sportske aktivnosti treba odgoditi ili prebaciti na ranije jutarnje sate, idealno između 4:00 i 7:00 ujutro, kada su temperature najpovoljnije. Za one koji moraju izaći iz doma, preporučuje se nošenje lagane, široke i svijetle odjeće od prirodnih materijala poput pamuka i lana. Glavu je obavezno zaštititi šeširima ili kapama, oči kvalitetnim sunčanim naočalama, a izložene dijelove kože kremom sa zaštitnim faktorom. Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta. 

Hidracija i pravilna prehrana

Pravilna hidracija ključna je u borbi protiv toplinske iscrpljenosti. Stručnjaci savjetuju redovito pijenje vode ili obogaćenih napitaka s elektrolitima, i to bez čekanja da se javi osjećaj žeđi. S druge strane, strogo bi trebalo izbjegavati alkohol te napitke s visokim udjelom kofeina i šećera jer oni dodatno potiču dehidraciju organizma.

Prehranu je također potrebno prilagoditi ljetnim uvjetima. Umjesto teških, masnih i začinjenih jela, prednost treba dati manjim i češćim obrocima usmjerenima na voće, povrće, hladne juhe i lagana variva koja pomažu u nadoknadi izgubljene tekućine i minerala. Tijekom dana tijelo je najbolje osvježavati tuširanjem u mlakoj vodi, dok bi se nagli prelasci iz vrućeg okruženja u izrazito hladnu vodu trebali izbjegavati.

Kako ispravno rashladiti dom

Racionalno upravljanje prostornom temperaturom značajno olakšava podnošenje vrućina. Tijekom noći i ranih jutarnjih sati preporučuje se širom otvoriti prozore i unijeti svježi zrak, dok tijekom dana sve prozore i rolete na sunčanoj strani treba držati zatvorenima i zamračenima.

Ako koristite klima-uređaje, iznimno je važno paziti na temperaturnu razliku. Unutarnji prostor ne bi smio biti hladniji od vanjskog za više od 7 °C, kako se organizam ne bi izlagao naglim temperaturnim šokovima pri ulasku i izlasku. Također, isključivanjem nepotrebne rasvjete i električnih uređaja izbjegava se dodatno zagrijavanje doma.

Oprez u prometu i briga za najranjivije

Iznimno je važno naglasiti da se djeca, starije osobe te kućni ljubimci nikada i ni pod kojim okolnostima ne smiju ostavljati u parkiranim vozilima. Unutrašnjost automobila na suncu u svega nekoliko minuta doseže smrtonosne temperature, čak i ako su prozori djelomično otvoreni ili je vozilo u hladu.
Stručnjaci pozivaju i na solidarnost unutar zajednice. Stariji i nemoćni susjedi te kronični bolesnici koji žive sami često teže podnose ekstremne uvjete pa ih je poželjno kontaktirati ili obići barem jednom dnevno kako bi se provjerilo imaju li dovoljno tekućine i adekvatno rashlađen prostor.

Prepoznavanje simptoma i prva pomoć

Visoke temperature i UV zračenje višestruko ugrožavaju organizam. Kod djece i oboljelih od KOPB-a te astme izazivaju otežano disanje, bronhospazme i kašalj. Vrućina širi krvne žile i snizuje tlak, a uslijed dehidracije mijenja se zgrušavanje krvi, što dovodi do oticanja nogu i rizik od tromboze, dok nagle promjene temperature mogu uzrokovati infarkt. Hlađenje tijela isparavanjem znoja može poremetiti srčani ritam i izazvati grčeve, a manjak tekućine narušava rad bubrega i potiče stvaranje kamenaca.

Ako primijetite simptome toplinskog udara, poput izrazito visoke tjelesne temperature, suhe kože bez znojenja, smetenosti ili gubitka svijesti, riječ je o hitnom stanju. Odmah pozovite hitnu pomoć na broj 194 ili broj za hitne službe 112. Do dolaska liječnika, osobu je potrebno premjestiti u rashlađenu prostoriju, skinuti s nje višak odjeće te primjenjivati hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone, dok se osoba bez svijesti mora postaviti u bočni položaj.

*Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Izvori:

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) (2026) Preporuke za zaštitu od vrućina. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/zastitite-se-od-vrucina/

Ravnateljstvo civilne zaštite (2026) Toplinski val - preporuke za zaštitu zdravlja od vrućina. Dostupno na: https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/toplinski-val-preporuke-za-zastitu-zdravlja-od-vrucina-7167/7167