Četrnaesta obljetnica smrti prvog varaždinskog biskupa
Varaždinska biskupija danas obilježava 14. obljetnicu smrti svoga prvog biskupa Marka Culeja. Misu u varaždinskoj katedrali u 19 sati predvodit će varaždinski biskup Bože Radoš.
U srijedu 19. kolovoza Varaždinska biskupija obilježava četrnaestu obljetnicu smrti svog prvog biskupa Marka Culeja. Misu u varaždinskoj katedrali u 19 sati predvodit će varaždinski biskup Bože Radoš.
Varaždinski biskup Marko Culej umro je nakon duge i teške bolesti u večernjim satima, u subotu 19. kolovoza 2006. godine, u svom biskupskom domu u Varaždinu, u 69. godini života, 43. godini svećeništva i 15. godini biskupstva.
Mons. Culej rođen je 19. siječnja 1938. godine u Repnu, u Župi Belec, od oca Petra i majke Josipe, rođ. Bočkal. U brojnoj obitelji sa šestero djece, dva sina i četiri kćeri, rastao je u duhovnom ozračju. Osnovnu školu pohađao je u Belcu i tada bio ministrant. Nakon završetka četvrtog razreda osnovne škole, u jesen 1949. g., otišao je u Dječačko sjemenište u Zagrebu, gdje polazi Interdijecezansku srednju školu za spremanje svećenika. Nakon mature 1957. godine, u jesen je stupio u Bogoslovno sjemenište u Zagrebu i započeo studij teologije na KBF-u. Od 23. veljače 1958. do 15. kolovoza 1959. služio je vojni rok. Po završetku vojnog roka, vratio se u Bogosloviju u jesen 1959. i nastavio studij filozofije i teologije.
Za svećenika je zaređen 25. travnja 1964. godine. Mladu Misu slavio je u rodnoj župi 3. svibnja 1964. godine. Svećeničku službu započeo je u Župi Samobor kao kapelan, 1. kolovoza 1964., gdje ostaje do 17. listopada te godine, kad je u istom svojstvu premješten u Župu Desinić. U siječnju 1965. postao je privremeni upravitelj župe, a u srpnju je imenovan upraviteljem župe i tu je ostao do 14. rujna 1981., kad je razriješen dužnosti upravitelja župe.
Od 18. travnja 1965. do 16. travnja 1975. bio je i privremeni upravitelj Župe Sutlanska Poljana. Od 1970. do 1977. bio je delegat u Svećeničkom vijeću Zagrebačke nadbiskupije.
U rujnu 1981. imenovan je vicerektorom u Bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Dana 6. prosinca 1986. imenovan je, uz službu vicerektora, i voditeljem Centra za duhovna zvanja u Zagrebačkoj nadbiskupiji te kanonikom Prvostolnog kaptola u Zagrebu. Dana 23. listopada 1987. imenovan je arhiđakonom Zagorsko-vrbovečkog arhiđakonata.
Zagrebačkim pomoćnim biskupom imenovan je 7. siječnja 1992., a 22. veljače te godine u zagrebačkoj prvostolnici posvećen za biskupa. Kao pomoćni biskup, bio je zadužen za personalna pitanja svećenika u Zagrebačkoj nadbiskupiji. U akademskoj godini 1992./93. bio je rektor u Bogoslovnom sjemeništu. Dana 18. kolovoza 1993. razriješen je službe rektora u Bogoslovnom sjemeništu te imenovan generalnim vikarom. Prigodom prvog posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1994. godine, bio je predsjednik crkvenog Odbora za pripremu posjeta.
Osnutkom Varaždinske biskupije, 5. srpnja 1997. godine, imenovan je varaždinskim biskupom, a 28. rujna 1997. svečano ustoličen kao prvi varaždinski biskup, te je za geslo svog služenja uzeo riječi: „Vita et Pax“ / „Život i mir“.
Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnašao je različite službe: bio je predsjednik Vijeća za ustanove posvećenog života i Udruge apostolskog života, predsjednik Odbora za sredstva javnog priopćavanja HBK te Komisije „Justitia et Pax“. Smrt ga je zatekla na mjestu predsjednika Odbora Hrvatske biskupske konferencije za pastoral Roma, predsjednika Odbora HBK za pastoral osoba lišenih slobode, a ujedno i kao predsjednika Hrvatskog ogranka Svjetske konferencije religija za mir.
Biskup Culej na proslavi Dana Varaždinske županije, na blagdan Male Gospe 8. rujna 2004., primio je županijsku nagradu za životno djelo za izvanredna postignuća u organizaciji Biskupije i obogaćenje njezina duhovnog života, te u prigodi 40. obljetnice predanog svećeničkog rada na produbljivanju međuljudskih odnosa pronošenjem evanđeoskih vrijednosti. Novčani dio nagrade od petnaest tisuća kuna odlučio je darovati Caritasu Varaždinske biskupije.
Primajući nagradu, biskup Culej rekao je da se svaki čovjek rađa kao maleno dijete, a tek svojim životom i suradnjom s Bogom ima priliku postati velikim, osobito ako sebe stavi u službu Isusa Krista, u službu vječne ljubavi i dobrote.
- Velik je samo onaj kojeg Bog proglasi i učini velikim. U tome je bit našeg života: proći kroz život malen, a iza sebe ostaviti trag dobrote, koji ni vrijeme ne može izbrisati, ni grob sakriti. Svi smo u jednakoj prilici, sve nas Bog jednog dana želi učiniti velikima, kao što je učinio i Malu Gospu – kazao je biskup Culej.
Predvodeći Misu na 13. obljetnicu smrti mons. Culeja, biskup Josip Mrzljak rekao je da je biskup Culej u svojoj jednostavnosti i pobožnosti bio primjer pristupanja onima koji vjeruju i mole, ali i onima koji se s Isusom još nisu susreli.
- Vjerujem da su upravo u njegovoj jednostavnosti i blagosti, lijepim riječima i srdačnom pristupu svakom čovjeku, mnogi mogli prepoznati i Onoga komu je i biskup Culej vjerovao i koga je navješćivao – zaključio je mons. Mrzljak.