Laik izabran za papu
Protivno crkvenom zakonu, dan za danom uzdizali su ga na više funkcije kako bi što prije postao rimski biskup.
Krajem 10. stoljeća na čelu kršćana bio je Ivan XII. Počinio je brojne zločine te je rimsko-njemački car Oto I. sazvao sinodu, na kojoj je razriješen funkcije. Na istoj sinodi izabran je 4. prosinca 963. sljedeći papa. Bio je to dotadašnji papinski notar Lav VIII. Slovio je kao časna osoba, ali je u trenutku proglašenja papom bio samo laik. Stoga je odlučeno, protivno crkvenom zakonu, da će ga dan za danom uzdizati na više funkcije kako bi što prije postao biskup, piše Povijest.hr.
Car Oto I. dodijelio je papinskom kandidatu 'Privilegium Ottonianum'. Ovom privilegijom car je potvrdio postojanje crkvene države, ali uz uvjet da Papa mora položiti zakletvu vjernosti rimsko-njemačkom caru. Lav XII. sjeo na na papinsko prijestolje.
Čim je car napustio Rim, svrgnuti papa Ivan XII. sazvao je sinodu. Smatrao je da ima na to pravo jer nikad se nije odrekao vlasti. Isti biskupi koji su ga svrgnuli sad su ga podržali i donijeli odluku o svrgavanju Lava VIII. On se sklonio na dvor cara Ota. Ubrzo je papa Ivan XII. umro, pa su biskupi izabrali Benedikta V. za novog papu. Car Oto smatrao je kako izbor krši 'Privilegium Ottonianum' te je s velikom vojskom krenuo na Rim. Benedikt V. nakon nekoliko mjeseci vladavine svrgnut je, a Lav VIII. ponovno je izabran za papu, ali i on je umro 965. godine.