Mons. Želimir Puljić predslavio Misu na spomendan sv. Vlaha u Chicagu

Mons. Želimir Puljić predslavio Misu na spomendan sv. Vlaha u Chicagu

Misu na spomendan sv. Vlaha u subotu 3. veljače 2024. predslavio je u župi sv. Jeronima u Chicagu umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić – nekadašnji dubrovački biskup.

Autor
IKA/Laudato/F.P.
Fotograf
Dijaspora.hr
Objavljeno:
 
06.02.2024 09:08

 

Na Misi su koncelebrirali kustos hrvatskih franjevaca, fra Marko Puljić te fra Antonio Musa i fra Gabrijel Škibola iz župe sv. Jeronima.

U propovijedi je nadbiskup Puljić upoznao okupljene vjernike s nekim detaljima iz duge povijesti štovanja sv. Vlaha u Dubrovniku. Naveo je citat iz jedne kronike u kojoj piše: ''Ništa ne smeta što su na moru gusari, a na suhu lupeži, kad se na našim brodovima vijori zastava sv. Vlahova, a naše blago je pod njegovom zaštitom.''

''Ovo povjerenje staro je više od tisuću godina i vezano je uz pobožnu legendu iz desetoga stoljeća (971.) kad je ‘biskup starac’ upozorio ‘dobroga i pobožnoga svećenika Stojka’ o namjeri Mlečana da pokore Dubrovnik'', kazao je nadbiskup.

Budući da im namjera i zasjeda nije uspjela, Mlečani su se ''otisnuli na pučinu i pobjegli'', a Dubrovčani prepoznali u tom događaju ''osobitu milost sv. Vlaha i odredili ga za svoga trajnoga Parca'', rekao je. U tom vidu blagdan sv. Vlaha imao je stoljećima ''najvažnije mjesto u dubrovačkom državnom kalendaru''. A kipovi, slike, crkve i samostani dizali su se diljem Republike u čast biskupu i Parcu – sv. Vlahu.

Nadbiskup Puljić prisjetio se i jednog događaja iz nedavne prošlosti, iz 1992. godine, kada je za svečanost sv. Vlaha iz Splita u opkoljeni Dubrovnik stigao katamaran s 12 hrvatskih biskupa na čelu s kardinalom Kuharićem. ''To je bio najradosniji dan iz ratnog i poratnog vremena. Tada su štovatelji sv. Vlaha mogli u svojoj tužnoj sredini ugostiti dvanaest apostolskih nasljednika'', prisjetio se propovjednik. Tada je u katedrali otpjevana tek komponirana pjesma ''Kad zazvone dubrovačka zvona i objave puku svome mir, sv. Vlaho skalat će se s trona pa s oltara na Stradun u đir''.

Pokojni maestro Đelo Jusić  uglazbio je tu pjesmu neposredno pred svečanost sv. Parca 1992. godine, a Tereza Kesovija otpjevala ju je pred brojnim vjernicima u dubrovačkoj katedrali. Bila je to ujedno i najava skorog oslobađanja Primorja, Župe Dubrovačke i Konavala od srpskih i crnogorskih okupatora. ''I doista, za godinu dana pjevali smo u dubrovačkoj katedrali Te Deum, Tebe Boga hvalimo, za kraj ratnih operacija na dubrovačkom području, a svečanost je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, mons. Giulio Einaudi'', istaknuo je nadbiskup.

Kazao je i da se štovatelji sv. Vlaha, liječnika i Parca, nisu  umarali graditi brojne crkve, hospicije, orfanotrofije, bolnice i nahodišta, te razvijati osjetljivost za čovjeka, prirodu, okoliš i Boga Stvoritelja. Upravo onako kako stoji u himni ''Čuj sveti Vlaho nas'' u kojoj je gospar Vinko Vilić povezao i umrežio: kamen i valove, hrid i slobodu, ljude, oltar i slavnu prošlost, barjaka vijor i zvona svečani zvuk. A on, naš mili Parac, čuvao je sve i bio posvuda prisutan, ''na kuli, zidu i na vratima od Grada, u sto obličja sv. Vlaho vlada'', kako je pisao  Tonko Maroević. Naveo je i riječi akademika Luka Paljetka kojima on opisuje kako Parac dočekuje goste, bdije i čuva čeljad te s uzdignutom rukom pozdravlja i opominje.

''Eto, zato je ovaj starac, koji bradom miluje fortece, crkve, zvonike i oltare, ušao pod kožu svojih štovatelja. I postao milim savjetnikom: I onima koji se odgojem bave, kao i onima koji zemlju obrađuju, po moru plove, ili pak vode narodnu politiku. Svima je blizak i drag, jer je njihov Parac. A njegovi kipovi okrenuti pučini morskih valova, i nebeskih gromova i kiša, doimlju se kao kompas, gromobran i zaštita'', kazao je nadbiskup Puljić.

Nadalje je govorio o Festi sv. Vlaha kao ''memoriji stoljeća''.  U tom vidu ''Grad kamena i svjetlosti'', premda je bio izložen različitim utjecajima i vjetrovima, potresima i ratovima, bio je i ostao trajno ''stamen i čvrst''. Ta, na njegovim kamenim kulama,  zidinama i zvonicima ''nije bdjela samo snaga oružja, već misao i duh slobode'' koje je po mandatu one ''više Instance štitila legija nebeskih anđela'' (papa Urban VIII). ''Grad kamena i sna'' postao je stoga mjestom uspješnog prožimanja trajnih vrjednota vjere i kulture, i ona će stoljećima biti jamstvom njegova identiteta i opstanka, ustvrdio je.

''Stoga je Festa sv. Vlaha ‘memorija stoljeća’, pa svake godine uz ovu dragu festu sjećanja naviru. Srce se puni zahvalnošću za darovanu slobodu, a ruke sklapaju na molitvu za sreću i blagoslov Gradu, Domovini i narodu hrvatskom; za buduća proljeća i stoljeća koja dolaze'', rekao je nadbiskup.

Razmišljajući o tome zašto štujemo i slijedimo savjete ''mudroga Parca'', nadbiskup je istaknuo da je to zbog toga što ''pomaže liječiti rane u našim  dušama, u obiteljskom okružju i u društvu. On nas uči kako strpljivo promicati radost, mir i ljubav te njegovati poštovanje pred tajnom života. On nam pokazuje kako unijeti u svijet kulture, rada, škole, zdravstva i obavijesnih sredstava ono svjetlo božanske nade koja nam je po sv. Vlahu zasjala prije tisuću godina. A to je svjetlo zapisano u Evanđelju, tradiciji i živoj predaji koja ima svoje središte i izvorište u Isusu Kristu koga valja bolje upoznati, žarče uzljubiti i vjernije nasljedovati. Pa onda s njime i po njemu preobražavati vrijeme, prostor i povijest sve do njezina ispunjenja u nebeskom Jeruzalemu'', kazao je nadbiskup.

Tijekom večeri predstavljena je i relikvija Isusove pelenice, jedan od bisera dubrovačke katedralne riznice. Ta se relikvija svake godine nosi u procesiji ulicama Grada na blagdan sv. Vlaha. Molitvom i zahvalnim sjećanjem svi prisutni prisjetili su se i nedavno preminulog potpredsjednika Kluba Dubrovnik i zauzetog župljanina hrvatske župe sv. Jeronima, gospara Marka Paljetka.

Tjedan dana ranije, nadbiskup Puljić u istoj je  župi predvodio pučku Misu na kojoj je Bogu zahvalio na 50 godina svoga svećeničkog i 34 godine biskupskog djelovanja. Tom prigodom govorio je o Euharistiji koju slavimo kao o daru i otajstvu vjere, o biskupima koji imaju biti ''vrli pastiri i učitelji povjerenoga stada'' te da su godišnjice ređenja dobra prigoda za izricanje ''Bogu hvala''.

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Crkva u svijetu

Još iz rubrike: