Siromaštvo kao uzrok nestabilnosti u Sahelu
Nepravedna raspodjela bogatstva više je utjecala na povećanje nasilja u regiji Sahel nego sami vjerski sukobi.
Izvještaj koji je prošlih dana predstavila međunarodna humanitarna agencija katoličke zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama, Catholic Relief Services (CRS), pokazao je da Sahel, izmučen stalnim nasiljem, proživljava jednu od najvećih humanitarnih kriza. Međutim, čini se da je siromaštvo odlučujući uzrok nestabilnosti, a ne vjerski ekstremizam
Nepravedna raspodjela bogatstva više je utjecala na povećanje nasilja u regiji Sahel nego sami vjerski sukobi, stoji u izvještaju koje je prije nekoliko dana predstavila karitativna agencija biskupa Sjedinjenih Američkih Država za pomoć prekomorskim zemljama Catholic Relief Services, a koji prenosi Vatican News.
Posljednjih je godina ta sjeverozapadna afrička regija postala središtem većega nasilja raznih džihadističkih oružanih skupina koje su, prema podatcima Ujedinjenih naroda, odgovorne za jednu od najvećih humanitarnih kriza današnjice.
Ipak, prema izvješću pod nazivom 'Koraci prema miru', te rezultatima brojnih intervjua i istraživanja provedenih u travnju među poljoprivrednicima, pastirima, lokalnim naoružanim skupinama te vjerskim i tradicionalnim vođama u trima državama koje se smatraju središtima sukoba – u Maliju, Burkini Faso i Nigeru, čini se da vjerski ekstremizam nije presudan čimbenik za nestabilnost. Većina se ispitanika zapravo protivi vjerskom ekstremizmu. Iako katolici predstavljaju mali postotak ukupne populacije Sahela, Crkva se poštuje neovisno o vjeri i na nju se gleda kao neutralnog, objektivnog i apolitičnog čimbenika na cijelom tom području.
– Naš izvještaj ističe činjenicu da je kriza, iako se može činiti da je vjerske ili etničke naravi, zapravo rezultat nejednakosti i sve većeg nezadovoljstva vladom – objasnila je prilikom predstavljanja Jennifer Overton, regionalna ravnateljica Catholic Relief Servicesa za zapadnu Afriku.
Stoga, siromaštvo mnoge mlade ljude tjera da se priključe oružanim skupinama. Džihadisti i skupine organiziranog kriminala iskorištavaju siromašne i nezaposlene, opće nezadovoljstvo te nepovjerenje prema nacionalnim političkim vođama.
– Vjerski vođe, kao i vođe zajednica, bilo muslimani bilo kršćani, borili su se za jedinstvo i miran otpor, a kao posljedica tomu bili su meta ubojstava u pokušaju da se potkopa njihov utjecaj. Terorizam nije poštedio nikoga; ni muslimane, ni kršćane, katolike, protestante ili pak sljedbenike tradicionalnih afričkih religija – istaknuo je Laurent Dabire, predsjednik Biskupske konferencije Burkine Faso i Nigera.
Po mišljenju spomenute karitativne organizacije, koja je na tom prostoru prisutna više od šest desetljeća, potrebno je više ulagati u učvršćivanje mira te veće sudjelovanje žena, mladih i mjesnih vođa u postupcima rješavanja kriza u regiji. Širenje i opseg nasilja, naime, nadmašuju sposobnost vladajućih u mjesnoj politici u provođenju učinkovitog odgovora.
