Dođite na orguljaški koncert ''Cantatibus organis, kroz liturgijsku godinu''

Dođite na orguljaški koncert ''Cantatibus organis, kroz liturgijsku godinu''

Večeras, 24. srpnja, na zagrebačkom Svetom Duhu s početkom u 19:45 sati.

Autor
Laudato/M.B.
Fotograf
Laudato
Objavljeno:
 
24.07.2022 08:50

U nedjelju 24. srpnja u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu, s početkom u 19:45 sati održat će se orguljaški koncert ''Cantatibus organis, kroz liturgijsku godinu'' koji će donijeti pregled najvažnijih epizoda iz Biblije i tema liturgijske godine.

Koncert će održati Alen Kopunović Legetin.

Ulaz je slobodan uz dobrovoljni prilog za orgulje.

 

Red franjevaca konventualaca dao je brojne glazbenike. Dovoljno je samo podsjetiti se nekih:  Costanzo Porta, Giulio Belli, Francesco Antonio Callegari, Bohuslav Matěj Černohorský, Francesco Maria Zuccari, Francesco Antonio Vallotti, Giovanni Battista Martini, Giuseppe Paolucci, Luigi Antonio Sabbatini, Albino Varotti i Domenico Stella čiju obradu 'O Sveče veliki' i ptičice na grani pjevaju.

Mislimo i na splitskog Šibenčanina Ivana Lukačića i na naš zagrebački ponos, fra Tomislava Talana. Gradnjom svetoduških orgulja kao da se napokon zadovoljila krepost pravednosti, te je ova crkva – uskoro bazilika – dobila instrument koji zaslužuje. Iako je pred nama dug put do poravnavanja računa, ništa nas ne priječi da Bogu uzdižemo dušu uz ovaj mali komadić raja. Vjerujem kako ćemo se, dragi prijatelji, često ovdje nalaziti i susretati i na taj način sve više zbližavati i upoznavati. Glazba ima izvanrednu sposobnost dotaknuti najdublje u čovjeku, ozdraviti najteže, pridignuti potištene, osnažiti slabe; kao da nam je Gospodin preko nje želio ostaviti svoj glas, kao što nam je u Sinu, Isusu – ostavio svoju Riječ.

fra Ivan Marija Lotar, župnik

 

O PROGRAMU

Davno je čudo od djeteta, W. A. Mozart, čija je glazba osvojila cijeli svijet orgulje prozvao Kraljicom glazbala. Koncertnim programom i zvukovnim bojama kojeg večeras predstavljamo još jednom želimo potvrditi tu izrečenu istinitost. Nećemo samo zastati na zvukovnoj paleti boja velebnog glazbala koje se često proteže od jednog do drugog zida kora crkve ili koncertne dvorane i njegovim tehničkim karakteristikama, nego ovoga puta glazbom želimo proniknuti dublje u sam glazbeni jezik i poveznicu glazbe s teološkim mislima. Ako pažljivo promotrimo nazive skladbi koje nam večerašnji koncert-majstor orguljaš Alen Kopunović Legetin želi predstaviti u koncertnom programu, uvidjeti ćemo da se izbor programa naslanja na Sveto pismo. Biblijski tekstovi odavna su bili poticaj mnogim skladateljima u različitim glazbenim epohama. Kroz 12 glazbenih točaka počevši od razdoblja baroka, romantizma pa sve do glazbe dvadesetog stoljeća na poseban način u ovom glazbenom programu glazbom se zaokružuje Liturgijska godina. Znamo, da se Liturgijska i građanska godina ne podudaraju, no obje imaju snažan utjecaj na oblikovanje ljudskog života. Prva skladba francuskog skladatelja Théodorea Duboisa Fiat lux (Neka bude svjetlo) nadahnuta trećim stihom Knjige Postanka: … U početku stvori Bog nebo i zemlju… I reče Bog: Neka bude svjetlost! I bijaše svjetlost. I Bog vidje svjetlost, i to je dobro, i Bog razdijeli svjetlost od tame…, uvod je u koncert kojim se glazbom želi odagnati tama i breme života koje nas tišti u našim svakodnevicama. Poznato je da glazba ima psihoterapeutski učinak na život čovjeka, stoga neka glazba nadahnuta Božjom riječju ovoga puta ima i transcendentalnu ulogu kod slušača i izvođača. Radost iščekivanja, nade i bdijenja novorođenčeta te stvaranje novoga života za svaku obitelj dolazi kao poseban blagoslov koji se ogleda u opjevanom stihu  Rorate caeli desuper (Rosite nebesa) koji u sebi nosi sav misterij Došašća – Adventa. Božićnu radost i objavu ovom koncertnom programom predstavljaju dvije skladbe koje u svojem nazivlju i samoj glazbi dotiču iskrenu jednostavnost i veselje maloga čovjeka (pastira) kojima se Bog prvima obraća. Posebnu draž ima interpretiranje Pastirskog kola, Stanislava Prepreka kojim večerašnji virtuoz ne zaboravlja svoje Bačke korijene i identitetsku pripadnost, interpretirajući glazbu svojeg sunarodnjaka. Glazbeno putovanje nastavlja se teškim i turobnim hodom kroz razdoblje Korizme. U ovom dijelu Liturgijske godine Sveto pismo potiče svakog čovjeka, a napose  vjernika, na razmišljanje o tomu: tko smo i što smo? Korizma je vrijeme odricanja pa se i u izboru programa pri interpretaciji djela nazire tromost i usporenost. Unatoč tomu što sitnije notne vrijednosti bachovog korala Erbarm Dich mein, o Herre Gott možda iziskuju neki drugi pristup, ovoga puta njihovo značenje u prepjevu teksta Smiluj mi se, Gospodine Bože poprimaju sasvim drugo interpretacijsko značenje. Snaga i upečatljivost kojom G. F. Hӓndel u glazbenom broju Hallelujah iz oratorija Messiah dvjema različitim skladateljskim tehnikama (homofonija i polifonija) u vrijeme nastanka skladbe premošćuje ne svladivo podsjeća nas na Uskrsni misterij u kojem je Krist dokinuo okove smrti te jednako tako premostio ne svladivo. Instrumentalnim izvedbama glazbenih djela kod slušatelja na poseban se način želi se potaknuti razmišljanje o radosti koju smo ugledali izlazeći  iz tame u svjetlo. Nad svime što se događa u našim životima neprestano bdije snaga Duha Svetoga pa stoga uzvišenost i svečanost korala J. S. Bacha: Kyrie, Gott heiliger Geist u čast blagdana Duhova  još jednom potvrđuje da su nepotrebna preispitivanja jer samo snagom duha poput snage zvuka možemo odagnati sve nečiste misli koje si suvremeni čovjek često postavlja. Pred sam kraj koncerta autor programa ne zaboravlja zvijezdu vodilju svakog vjernika. Tako Blaženoj Djevici Mariji ili Ženi zaodjenutoj suncem kako je naziva sv. Ivan u Otkrivnenju mnogi su skladatelji posvetili svoja glazbena djela. Ave Maria francuskog skladatelja Félix-Alexandre Guilmant donosi glazbenim jezikom opjevani tekst drage nam molitve Zdravo Marijo. Ovu molitvu kao i privrženost Blaženoj Djevici Mariji kojoj se hrvatski narod rado utjeće autor koncertnog programa posvećuje dvije skladbe te su one odraz i potvrda iskrenog štovanja lika Bogorodice. Koncert na kraju završava u najsvečanijem zvukovnom obilježju onoga koji svime vlada i kraljuje, koji je alfa i omega, početak i kraj u vijeke vjekova Crsitus vincit.  Koncertnim programom i zvukovnim paletama boja orguljaš, skladatelj i glazbeni voditelj Alen Kopunović Legetin dotaknuo se najvažnijih blagdana u Liturgijskoj godini, te u ciklusu koji se opetovano ponavlja kroz stoljeća pokazao da Svetopismaska riječ kao i glazba nikada ne blijedi i traje uvijeke.

Tomislav Habulin, mag. mus.

 

 

Fotogalerija

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Glazba