Nagrada KOLOS prof. dr. sc. Davoru Skejiću

GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU U BORBI PROTIV VREMENA            

Potres magnitude 5,5 po Richterovoj ljestvici, najsnažniji u proteklih 140 godina, ostavio je duboke tragove u hrvatskoj metropoli. Jedan od najšokantnijih simbola te prirodne katastrofe bio je pad vrha južnoga tornja zagrebačke katedrale, čija je slika obišla svijet. Zagrebačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, najveća hrvatska sakralna građevina i simbol grada Zagreba, nije se prvi put suočila s razornim potresom. Još 1880. godine urušio se južni toranj, što je dovelo do temeljite obnove pod vodstvom Hermana Bolléa. Ubrzo nakon potresa 2020. godine, Zagrebačka nadbiskupija suočila se s dvojbom: kako pristupiti obnovi jednoga od najvažnijih spomenika hrvatske kulturne baštine? Odgovor je stigao iz akademske zajednice. Profesor Stjepan Lakušić, tadašnji dekan Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zajedno sa svojim suradnicima, preuzeo je odgovornost za taj iznimno složen zadatak.

''To je jedina katedrala u svijetu koja je bila toliko blizu epicentru potresa. Htjeli smo da ju obnavljaju hrvatski inženjeri, da ulože svoje znanje na dobrobit svih'', rekao je profesor Lakušić. Zagrebačka nadbiskupija prihvatila je rješenje koje je predložio Građevinski fakultet, što je bio početak jednoga od najsloženijih projekata obnove kulturne baštine u Europi. Potresni fondovi Europske unije (Fond solidarnosti EU-a) i državni proračun Republike Hrvatske trenutačno nose glavninu troška: u obnovu zagrebačke katedrale dosad je uloženo 42 milijuna eura, potvrdio je to u lipnju 2025. predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković nakon sastanka sa zagrebačkim nadbiskupom, mons. Draženom Kutlešom, nakon zajedničkog obilaska katedrale. Ostatak financiranja obnove zagrebačke prvostolnice osiguran je kroz državni proračun i nacionalni mehanizam za oporavak. Uz to su Zagrebačka nadbiskupija, korporacije i građani donirali simbolične, ali vrijedne iznose. Obnova jednoga od najvažnijih hrvatskih kulturnih spomenika započela je nakon snažna potresa koji je pogodio Zagreb, dodatno otežana istodobnom pandemijom bolesti COVID-19. Nekoliko je ključnih izazova s kojima se trebalo nositi na početcima i tijekom obnove. Najveći problem bio je ograničen rok za korištenje bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, koji inače mora biti iskorišten u roku od 18 mjeseci od dana dodjele. Međutim, takav vremenski okvir pokazao se prekratkim s obzirom na složenost i opseg potrebnih radova na katedrali. Zbog izvanrednih okolnosti istodobno djelovanje razorna potresa i pandemije, Hrvatska je bila prisiljena više puta tražiti produljenje rokova kako bi osigurala kvalitetnu i temeljitu obnovu, što je omogućilo nastavak radova bez dodatnog remećenja. Prekratki rokovi značajno povećavaju pritisak na izvođače, čime se izlaže riziku i sama kvaliteta obnove. Kod složenih građevina i kulturnih spomenika poput zagrebačke katedrale, brzina može biti kontraproduktivna, stoga je iznimno važno bilo omogućiti dovoljno vremena za sve potrebne zahvate i sanaciju te monumentalne građevine. Bilo kako bilo, katedrala-simbol glavnoga grada i Republike Hrvatske polako vraća svoj stari sjaj zahvaljujući zajedničkim naporima države, Crkve i stručnjaka.

VRHUNSKI STRUČNI TIM

Zbog iznimne složenosti i opasnosti projektnoga zadatka, sastavljen je konzorcij vrhunskih tvrtki pod vodstvom Građevinskoga fakulteta. Članovi konzorcija bili su Toding d. o. o., Studio Arhing d. o. o. te Foretić i sinovi d. o. o. Odgovornost za obnovu preuzeli su ključni stručnjaci: prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, tadašnji dekan Građevinskoga fakulteta, kasnije rektor Sveučilišta u Zagrebu, koordinator cijeloga projekta, prof. dr. sc. Damir Lazarević, autor koncepta konstrukcijske obnove, stručnjak za dinamiku konstrukcija i seizmičko inženjerstvo, izv. prof. dr. sc. Josip Atalić, glavni projektant konstrukcijske obnove, voditelj Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo. Prof. dr. sc. Davor Skejić, projektant čeličnih skela, stručnjak za metalne konstrukcije, sa svojim je timom osmislio sustav skela koji se svojom složenošću, visinom i sigurnosnim zahtjevima ubraja među najzahtjevnije u svijetu, za što je dobio nagradu KOLOS Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG). 

ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI PRISTUP                                              

Građevinski fakultet pristupio je obnovi na znanstvenoistraživački način. Laboratorij za ispitivanje konstrukcija izradio je detaljan elaborat istražnih radova i elaborat mjerenja dinamičkih svojstava konstrukcije. Stručnjaci s Geodetskoga fakulteta napravili su detaljan digitalni (fotogrametrijski) snimak katedrale koji je rezultirao oblakom od približno 3,1 milijuna točaka. ''Svaki dio oštećene kamene konstrukcije je razgrađen, 3D skeniran kako bi se dobila podloga za izradu novog'', objasnio je glavni inženjer gradilišta Ante Mlinar. Ovaj pristup omogućio je precizno dokumentiranje postojećega stanja i planiranje obnove. 

KONSTRUKCIJSKE INOVACIJE 

Profesor Davor Skejić , sa svojim užim timom stručnjaka s Katedre za metalne konstrukcije (asistenti Ivan Čudina i Anđelo Valčić), u suradnji s revidentom, mr. sc. Ivanom Palijanom, osmislio je konstrukcijski sustav skela koji predstavlja veliki inženjerski izazov. Posebice se ističu toranjske skele visine 70 metara, izvedene kao konzolne konstrukcije koje se oslanjaju na ranjive dijelove tornjeva. Ovaj je projekt vrhunski spoj konstrukcijske analize, kreativnosti i poštovanja prema kulturnoj baštini.

Obnova zagrebačke katedrale vrhunski je primjer kako akademska zajednica može odgovoriti na veliki nacionalni izazov. Uloga Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predvođena profesorom Stjepanom Lakušićem, zajedno s ključnim stručnjacima kao što su profesori Damir Lazarević, Josip Atalić i Davor Skejić, pokazala je da
hrvatska inženjerska struka može riješiti i najsloženije zadatke. Njihov visokostručni doprinos osigurava da će zagrebačka prvostolnica, simbol ne samo grada nego i cijele Hrvatske, ponovno moći služiti budućim naraštajima.