Sveti Josip jednoglasno izabran za zaštitnika Hrvatske

Prije točno 334 godina Hrvatski je sabor na svom zasjedanju, na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, proglasio svetog Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva. U protokolu Hrvatskoga sabora iz tog vremena na latinskom jeziku zapisano je: 'Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.'

– Siguran sam da je njihova odluka, zaufana molitva i zagovor svetog Josipa dar i ovoj našoj današnjoj slobodi i ljepoti ovog i svih drugih misnih slavlja, kojima smo dionici, rekao je uvodno mons. Antun Sente, rektor Nacionalnoga svetišta svetog Josipa. 

Misno slavlje predslavio je mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup u miru koji je između ostaloga u svojoj propovijedi na ovaj svečan dan istaknuo da je sveti Josip, čovjek šutnje, čvrste vjere i djela. Čovjek šutnje govori današnjem čovjeku 21. stoljeća koji je prepun riječi. (...) Današnji čovjek više govori, a manje sluša. A kad treba slušati, pita se: 'Koga ću slušati?!' Nismo li se i u ovogodišnjem predizbornim danima naslušali mnogih ostvarivih, ali još više neostvarivih obećanja. Ne slušamo li često neke govornike koji nam više 'škakljaju uši', nego što ozbiljno govore o važnim istinama o čovjeku i čovječanstvu. Kako je lijepo čuti da je Hrvatski sabor 1687. godine bio jednoglasna u svim redovima i staležima. To nipošto ne znači da nije bilo nesuglasica, da nije bilo protivština i raznih mišljenja, ali u bitnim stvarima bilo je jednoglasje. O Hrvatskom saboru možemo govoriti o njegovoj stoljetnoj prošlosti, i promatrati njegovu sadašnjost. S punim pravom govorimo o Saboru i mi u Crkvi, jer oni su i naši predstavnici u obnašanju vlasti. U čemu bi to narodni zastupnici u Hrvatskome saboru trebali danas biti jednoglasni kao što su bili 1687. godine kada su proglasili svetog Josipa za zaštitnika Kraljevine Hrvatske, odnosno hrvatskog naroda? Biskup Mrzljak ponudio je odgovor iz Pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu 'Gaudium et spes' 74.: 'Potrebna je vlast koja će snage svih građana voditi prema zajedničkom dobru i to ne mehanički ili despotski, nego prije svega kao ćudoredna sila, koja se oslanja na slobodu i na svijest o preuzetoj dužnosti i odgovornosti.'

Misno je slavlje na blagdan Josipa, zaštitnika Hrvatske, svojom pjesmom uveličao zbor Nacionalnoga svetišta svetog Josipa, pod vodstvom s. Blandine Rakarić, a uz orguljsku pratnju mo. Krešimira Klarića. 

Pri samom kraju misnoga slavlja djeca iz dramske skupina 'Ozana' iz Visokog, pod vodstvom prof. Tibora Martana, izvela su prigodni program te tako dodatno obogatila svečanost. U svojoj kratkoj predstavi prikazali su kroz dijalog važnost svetog Josipa, kao zaštitnika hrvatskoga naroda te pjesmom podsjetili okupljene vjernike o staroj narodnoj, duhovnoj hrvatskoj glazbi.

Nakon dramske izvedbe, voditelji obiteljske zajednice dubovačke župe obitelj Hegedić zahvalila je mons. Mrzljaku na dolasku prigodnim darovima iz suvenirnice Svetišta. 
Iako je ovim blagdanom završila Velika pobožnost svetom Josipu od devetnaest srijeda, pobožnosti svetom Josipu i svečane Mise nastavit će se i sljedeće srijede zbog velikog interesa i prisutnosti vjernika kako u samom svetištu tako i preko društvenih mreža. 'Srijede su postale brend Karlovca. Naime, i do desetak tisuća ljudi na dnevnoj bazi prati Mise iz Nacionalnoga svetišta', zaključio je mons. Sente.

Blagdan svetoga Josipa, zaštitnika Hrvatske, svojim su prisustvom uveličali hodočasnici, Karlovačka građanska garda, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, koji su se nakon Mise nastavili družiti u dvorištu svetišta uz osvježavajući okrjepu.