Nesvakidašnja gesta mladenaca: na svom vjenčanju nahranili 160 siromaha
Zapitajmo se je su li naše svadbe pokazivanje moći, ugleda, luksuza, raskoši i sl. ili se sjetimo i onih koji su potrebni naše pomoći, siromaha, migranata, odbačenih…
Mladi bračni par Ana Paula Merigueta i Victor Ribeir iz Brazila na svom vjenčanju napravili su nešto čega bi se rijetki dosjetili. Umjesto uobičajenog svadbenog slavlja, ovi mladenci okupili su siromašne. Oko 160 siromaha sudjelovalo je na svadbenoj svečanosti koja se dogodila 2019. godine.
''Odlučili smo nahraniti one kojima je to bilo potrebno, a naše obitelji ionako imaju sve što žele. Naravno da nemam ništa protiv uobičajenih svadbi, ali mi smo se odlučili na drukčiju proslavu'', rekao je mladoženja za brazilske novine Estadão.
Na ovu ideju potaknule su ih riječi poznate brazilske pjesme Moje kraljevstvo ima mnogo reći, koja je nadahnuta stihovima Evanđelja po Luki.
Kad priređuješ objed ili večeru, ne pozivaj svojih prijatelja, ni braće, ni rodbine, ni bogatih susjeda, da ne bi možda i oni tebe pozvali i tako ti uzvratili. Nego kada priređuješ gozbu, pozovi siromahe, sakate, hrome i slijepe. Blago tebi jer oni ti nemaju čime uzvratiti. Uzvratit će ti se doista o uskrsnuću pravednih. (Lk 14,12-14)
Iako su u početku sami planirali platiti svadbeni objed, jedan catering darovao je cjelokupan obrok. A članovi obitelji i prijatelj podržali su njihovu ideju financijski, ali i volontirajući. Uz fotografiju s vjenčanja, mladoženja je tada napisao:
Ova fotografija prikazuje našu bit, naše partnerstvo, našu ljubav i ono što stvarno jesmo! Slabi, grješni, potrebni Boga, ali prepoznajući Božje milosrđe. Uvijek smo bili prijateljski raspoloženi i brinuli jedni o drugima, posebno o duhovnom životu, a danas više nego ikad trebamo biti partneri, vjerni prijatelji i zajedno koračati putem svetosti, prema nebu! Jedno je sigurno: nikad ne odustaj od svojih snova, ali nikada ih ne zaboravi povjeriti Bogu po rukama Djevice Marije. Majka nikada ne ostavlja svoju djecu bespomoćnu!
Zapitajmo se jesu li naše svadbe, koje organiziramo i na kojima sudjelujemo, pokazivanje moći, ugleda, luksuza, raskoši i sl. ili se sjetimo i onih koji su potrebni naše pomoći, siromaha, migranata, odbačenih…
