Je li nužno da smo tjelesno aktivni
Donosimo kratki osvrt na ovu temu na bazi znanstvenih istraživanja.
Povezanost mentalnog zdravlja i tjelesne aktivnosti već se neko vrijeme u kuloarima popularnih znanstvenih napisa ističe kao nešto što je: jasno, dokazivo i znanstveno utemeljeno. Brojna su istraživanja kroz godine istaknula benefite tjelesnog vježbanja na mentalno zdravlje pojedinca, dokazujući pritom pozitivne učinke vježbanja na značajno smanjenje simptoma depresije, anksioznosti i stresa te primjetno povećanje kognitivnih sposobnosti i razine samopouzdanja.
Tjelesna aktivnost dobra je za sve generacije; pa se tako već kod djece da primijetiti pozitivan učinak vježbanja na zdravlje kostiju te održavanje srčano-dišne kondicije, razvoj mišićne mase te zdravlje zglobova. Vježbanje neće škoditi ni odraslima, kojima će to svakako poslužiti kao plodno tlo za prevenciju razvitka raznih bolesti i kroničnih oboljenja.
U istom, pozitivnom, smjeru nastavlja se niz i kada govorimo o poveznici tjelesne aktivnosti i starije populacije, kojoj vježbanje umanjuje rizike od demencije, Alzheimerove bolesti, ali i od pada te posljedica uzrokovanih potencijalnim padom. Osim toga, tjelesna aktivnost pozitivno utječe i na redukciju rizika od raka jednjaka, bubrega, endometrija, mokraćnog mjehura, debelog crijeva, pluća, dojke i želuca.
Međutim, unatoč svemu tome neki podaci i dalje su porazni...prema onima iz 2023. godine - čak 3,2 milijuna smrti povezano je s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću, procjenjuju iz Svjetske zdravstvene organizacije. Istraživanja nadalje pokazuju da su ljudi u pravilu manje aktivni što su stariji, što kod starijih osoba posljedično rezultira razvitkom raznih oboljenja.
Apropos toga, provedeno je i jedno istraživanje, odobreno od Etičkog povjerenstva Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, među 214 postmenopauzalnih Zagrepčanki, u dobi od 50 do 65 godina. Istraživanjem su obuhvaćene dvije skupine žena. Prvu skupinu, njih 111, sačinjavale su žene koje su redovito (2 do 4 puta tjedno) rekreativno vježbale. Drugu skupinu, njih 103, činile su žene koje nisu aktivno vježbale. Istraživanje je pokazalo kako se kod žena koje aktivno vježbaju pojavljuje značajno niža zastupljenost anksioznih stanja, kao i poremećaja povezanih sa srčanom aritmijom.
Iako se, paušalno gledano, nekada čini kao da su svi oko nas u nekakvom obliku fitnessa te kako teretane nikada nisu bile punije, podaci suprotno pokazuju kako se brojka tjelesno neaktivnih nije pretjerano smanjila. U suvremenom vremenu instant kulture gdje je pojedincu maksimalno "pojednostavljen" život te je potreba za fizičkim podražajem smanjena na minimum jednog dodira ili čak "uzvika", potreba za kakvom-takvom tjelesnom aktivnošću postaje neminovna.
* Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Izvori:
Lovrek Seničić, M. (2024). 'Tjelesna aktivnost u funkciji prevencije mentalnog zdravlja i liječenja mentalnih poremećaja', Nastavnička revija, 5(2), str. 3-16.
Mikkelsen, Kathleen i sur. (2017). 'Exercise and mental health', Maturitas, 106, str. 48 - 56.
Rakovac, M., Barić, R., i Heimer, S. (2007). 'Prevalencija nekih kroničnih bolesti, osjetljivih na kineziološki tretman, kod tjelesno aktivnih i neaktivnih žena postmenopauzalne dobi', Kinesiology, 39.(2.), str. 124-130.
