Na Groblju mira obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima

Na Groblju mira u Bilima u Bosni i Hercegovini Misu zadušnicu za sve žrtve totalitarnih režima predslavio je nadbiskup zagrebački mons. Dražen Kutleša. Među okupljenima bile su obitelji žrtava, vjernici, hodočasnici te predstavnici crkvenoga, društvenoga i političkoga života, izvijestili su iz Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije. 

U homiliji naslovljenoj "Mogu li ove kosti oživjeti?", nadbiskup Kutleša govorio je o boli obitelji čiji se najmiliji desetljećima traže, ali i o potrebi da se povijesne rane suoče s istinom.

Posebno je istaknuo simboliku Groblja mira, gdje tisuće bijelih križeva čuvaju imena ljudi čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni. To mjesto usporedio je s Jazovkom.

– Jazovka: kosti bez imena. Groblje mira: imena bez kostiju. Dvije strane iste tragedije. Dva lica iste nepravde – poručio je nadbiskup.

Naglasio je da potraga za posmrtnim ostacima, njihova identifikacija i dostojan ukop nisu samo pitanje prošlosti, nego vraćanja dostojanstva žrtvama i njihovim obiteljima. Pozvao je na istraživanje stratišta, čuvanje imena žrtava i cjelovito poučavanje povijesti, bez obzira na to kojem su totalitarnom režimu žrtve pripadale.

Govoreći o odnosu prema komunističkim zločinima, upozorio je da se istina ne smije izbjegavati. Traženje istine, rekao je, ne smije voditi mržnji i osveti, nego pravdi, oproštenju i pomirenju.

– To nije kopanje po prošlosti. To je iskopavanje istine. A istina se, ma koliko je dugo zatrpavali slojevima laži, šutnje i straha, ne da zauvijek pokopati. Istina je poput sjemena: što je dublje zakopaju, to snažnije nikne  – poručio je nadbiskup.

Nadbiskup je pritom pozvao roditelje da djeci prenose istinu bez gorčine, mlade da povijest upoznaju kroz arhive i svjedočanstva, istraživače da nastave tragati za stratištima i posmrtnim ostacima, a odgovorne u društvu da pitanje grobišta ne promatraju kao političku temu, nego kao civilizacijsku obvezu.

Homiliju je zaključio pozivom na pamćenje koje ne produbljuje podjele, nego otvara put prema miru. Istaknuo je da se kršćanska nada temelji na Kristu i njegovu uskrsnuću te na vjeri da nijedna ljudska sudbina nije zaboravljena.

Cijelu homiliju možete pročitati u prilogu.