Odnos prema osobama s invaliditetom u različitim kulturama

Odnos prema osobama s invaliditetom značajno varira širom svijeta, ovisno o kulturnim normama, vrijednostima i socioekonomskim uvjetima. Kultura igra ključnu ulogu u oblikovanju percepcija invaliditeta, što se odražava na pristup i kvalitetu života osoba s invaliditetom.

U mnogim zapadnim kulturama, poput SAD-a i Zapadne Europe, postoji značajan napredak u priznavanju prava osoba s invaliditetom. Zakoni poput Američkog zakona o osobama s invaliditetom (ADA) i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda postavili su temelje za inkluziju i jednakost. U ovim društvima naglasak je na pristupačnosti, obrazovanju i zapošljavanju, što omogućuje osobama s invaliditetom veći stupanj samostalnosti i sudjelovanja u društvenom životu.

Nasuprot tome, u nekim dijelovima Afrike i Azije, osobe s invaliditetom često se suočavaju s diskriminacijom i marginalizacijom (što ne znači da istih pojava nema u zapadnoj kulturi, doduše u puno manjoj mjeri). Tradicionalni stavovi ponekad invaliditet povezuju s praznovjerjem ili sramotom, što rezultira izolacijom i nedostatkom podrške. U ruralnim područjima Nepala, na primjer, osobe s invaliditetom mogu biti isključene iz obrazovnih i radnih mogućnosti zbog nedostatka infrastrukture i negativnih stavova zajednice. Konkretno, mi u RH tek upoznajemo kulturu Nepala preko mnogih ljudi koji su iz te daleke zemlje došli kako bi ovdje pronašli zaposlenje. Slični izazovi postoje i u mnogim drugim zemljama gdje kulturni tabui i nedostatak resursa otežavaju integraciju osoba s invaliditetom.

U zemljama poput Japana i Južne Koreje, iako postoji visok stupanj tehnološkog razvoja, kulturni pritisci mogu ograničiti otvorenu raspravu o invaliditetu. Tradicionalne vrijednosti koje naglašavaju kolektivnu harmoniju i nesmetan radni učinak ponekad mogu dovesti do stigmatizacije i skrivanja invaliditeta. Međutim, u posljednje vrijeme vidljivi su pomaci ka većoj inkluziji i prihvaćanju, zahvaljujući aktivizmu i promjenama u zakonodavstvu. Sve više se i u tim dalekoistočnim kulturama prepoznaje dostojanstvo i vrijednost svake ljudske osobe koja je puno više od djelatnosti koju može obavljati.

Tretman osoba s invaliditetom također je uvjetovan ekonomskim razvojem zemlje. Tako u bogatijim zemljama, dostupnost zdravstvene skrbi, rehabilitacijskih usluga i asistivne tehnologije značajno poboljšava kvalitetu života osoba s invaliditetom. Nasuprot tome, u zemljama s nižim prihodima, nedostatak resursa i usluga može otežati svakodnevni život i smanjiti mogućnosti za socijalnu integraciju.

Zaključno možemo istaknuti kako je tretman osoba s invaliditetom snažno povezan s kulturnim, ekonomskim i političkim faktorima. Razumijevanje ovih različitih konteksta ključno je za promicanje globalne inkluzije i osiguranje da osobe s invaliditetom svugdje mogu ostvariti svoja prava i potencijale. Gdje se god nalazili, nevezano za kulturu i kutak svijeta, ne smijemo iz fokusa ispustiti osobu sa svim njenim kvalitetama, neovisno o možebitnom hendikepom s kojim se pojedina osoba bori. Isto tako, valja nam i bolje upoznati različite kulture kako bismo ono najbolje iz njih mogli implementirati u vlastito djelovanje koje će svima biti na korist i dobrobit.

*Glavni cilj otvaranja naše rubrike “Vrijediš više” jest pokazati svakoj osobi s invaliditetom (tjelesnim ili psihičkim) da je vrijedna, nezamjenjiva i potrebna društvu u kojem živi. Uz to, svaka osoba posjeduje intrinzično dostojanstvo ljudske osobe i moraju joj biti osigurana sva osnovna ljudska prava. Nastojimo donositi svjetlost u tmurnu svakodnevnicu i boriti se protiv svakog oblika stereotipa i predrasuda, kao i protiv nasilja koje bi bilo usmjereno prema osobama s invaliditetom. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.