Papa primio Diplomatski zbor

Obraćajući se članovima Diplomatskog zbora akreditiranima pri Svetoj Stolici, papa Franjo je rekao da se susreću u trenutku u kojem je, po njihovoj prisutnosti, simbolično okupljena obitelj svih narodâ, „razmjenjujući bratske želje, ostavljamo iza sebe svađe koje nas dijele i ponovno otkrivamo ono što nas spaja“ te dodao kako je potrebno „osvježiti se i hraniti se onim što je uistinu bitno: ponovno se otkriti kao djeca Božja i braća u Njemu, oprostiti uvrede, podržati slabe i siromašne, pustiti zemlju da počiva, ostvarivati pravdu i ponovno pronaći nadu. Na to su pozvani svi koji služe zajedničkom dobru i prakticiraju politiku koja je najplemenitiji oblik ljubavi“. Daljnji govor u Papino je ime pročitao dotajnik Dikasterija za Istočne Crkve mons. Filippo Ciampanelli.

„Iako se očito radi o vrlo različitim odredištima, svako putovanje za mene predstavlja priliku da upoznam i stupim u dijalog s različitim narodima, kulturama i vjerskim tradicijama, te da donesem riječ ohrabrenja i utjehe, posebno onima kojima je to najpotrebnije“, poručio je okupljenima Papa. Budući da je otvorena i počela redovita Jubilarna godina, Papa je zahvalio i talijanskim vlastima te policiji, ali i lokalom stanovništvu za „strpljenje koje su pokazali posljednjih mjeseci, ali i za ono što će pokazati u dočeku brojnih posjetitelja koji dolaze ove godine“.

Diplomacija mira i susreta
Obraćajući se nadalje Diplomatskom zboru, Papa je rekao kako „nažalost, ovu godinu počinjemo dok se svijet nalazi opterećen brojnim sukobima, velikim i malim, manje ili više poznatim“ te pažnju skrenuo na „gnusna teroristička djela, poput onih koji su se nedavno dogodili u Magdeburgu u Njemačkoj i u New Orleansu u Sjedinjenim Državama“. Govoreći o rastu tenzija i sukoba unutar samih država, Papa je primijetio kako su „sve više polarizirana društva obilježena općim osjećajem straha i nepovjerenja u druge i u budućnost, što je pogoršano kontinuiranim stvaranjem i širenjem lažnih vijesti , koje ne samo da iskrivljuju činjenice već i percepcije. Ova pojava stvara lažne slike stvarnosti, klimu sumnje koja raspiruje mržnju, narušava osjećaj sigurnosti i ugrožava građanski suživot i stabilnost čitavih naroda. Tragični primjeri toga su napadi na predsjednika Vlade Republike Slovačke i novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država“.

Kao glavni problem tog rastućeg procesa, rimski prvosvećenik pronalazi u zatvaranju u same sebe, ne smatrajući išta ili bilo koga izvan sebe samoga, mjerodavnim i vrijednim. „Podižu se novi zidovi za samoodržanje, vanjski svijet prestaje postojati i ostavlja samo ‘moj’ svijet, do te mjere da se drugi više ne smatraju ljudskim bićima, a posjeduju neotuđivo dostojanstvo”, rekao je. Stoga, Papina nakana za novu, Jubilarnu godinu bila je jačanje međuljudskih odnosa i prevladavanje nepoznavanjem drugoga, pružajući novu budućnost ispunjenom nadom. „Moja molitvena nada za ovu novu godinu je da Jubilej može predstavljati za sve, kršćane i nekršćane podjednako, priliku za ponovno promišljanje odnosa koji nas vežu jedne s drugima, kao ljudska bića i političke zajednice. Ali također prevladati logiku suočavanja i umjesto nje prigrliti logiku susreta; tako da nas budućnost ne zatekne beznadno lutajućima, nego da grabimo naprijed kao hodočasnici nade, pojedinci i zajednice u pokretu, predani izgradnji budućnosti mira“, istaknuo je.

Rješavanje sukoba i miran suživot
Shvaćajući kompleksnost situacije u kojoj se svijet nalazi, Papa je predložio dijalog kao glavno sredstvo rješavanja sukoba. „Pred sve konkretnijom prijetnjom svjetskog rata, poziv diplomacije je poticanje dijaloga sa svim stranama, uključujući one sugovornike koji se smatraju manje ‘prikladnim’ ili se ne smatraju legitimiranima za pregovore. Samo na taj način moguće je raskinuti okove mržnje i osvetoljubivosti koji vežu i ublažiti eksplozivnu snagu ljudske sebičnosti, ponosa i oholosti koji su korijen svake destruktivne odlučnosti da se ratuje“, istaknuo je. „Isto tako, ponavljam svoj apel za prekid vatre i oslobađanje izraelskih talaca u Gazi, gdje vlada vrlo ozbiljna i sramotna humanitarna situacija, i tražim da palestinsko stanovništvo dobije svu potrebnu pomoć.

Moja molitvena nada je da Izraelci i Palestinci mogu ponovno izgraditi mostove dijaloga i međusobnog povjerenja“, kazao je Papa te komentirajući situaciju na Bliskom istoku, dodao da su „kršćani sposobni i žele aktivno pridonositi izgradnji društava u kojima žive. Čak i tamo gdje nisu većina u društvu, oni su građani sami po sebi, posebno u onim zemljama gdje su živjeli od pamtivijeka. Posebno govorim o Siriji, koja nakon godina rata i razaranja, čini se, ide putem stabilnosti. Nadam se da teritorijalni integritet, jedinstvo sirijskog naroda i potrebne ustavne reforme nitko neće ugroziti, te da će međunarodna zajednica pomoći Siriji da bude zemlja mirnog suživota u kojoj svi Sirijci, uključujući kršćansku zajednicu, mogu osjećaju se punopravnim građanima i sudjeluju u zajedničkom dobru te voljene nacije“. Naveo je i rat u Ukrajini, kazavši kako su se na „horizontu pojavili neki ohrabrujući znakovi, ali još se mora mnogo raditi kako bi se stvorili uvjeti za pravedan i trajan mir i zacijelile rane nanesene agresijom“.

Nova ropstva
Naposljetku, Papa se dotaknuo i pitanja ljudskih sloboda. Osim ropstva raznih poroka poput droge kojima ljudi podliježu, Sveti Otac istaknuo je i različite vidove ropstva samih ljudi i trgovinom njima, koje se u modernim društvima ponajprije prepoznaje u krijumčarenju migranata. U konačnici, kaže Papa Franjo, velika je bijeda našeg vremena što je „čovječanstvo je upoznalo napredak, razvoj i bogatstvo, no možda se nikad prije nije našlo tako usamljeno i izgubljeno, čak ponekad više voli kućne ljubimce nego djecu. Postoji hitna potreba čuti radosnu vijest. Radosna vijest koju nam, iz kršćanske perspektive, Bog nudi u božićnoj noći! Ipak, svatko – čak i onaj tko nije vjernik – može postati nositelj poruke nade i istine.“

„Poštovani veleposlanici, s kršćanskog stajališta, jubilej je vrijeme milosti. Kako bih želio da ova 2025. godina bude uistinu godina milosti, koja obiluje istinom, praštanjem, slobodom, pravdom i mirom! ‘U srcu svakoga čovjeka nada prebiva kao želja i očekivanje dobrih stvari koje dolaze’, a svatko je od nas pozvan učiniti da nada cvjeta svuda oko nas. Ovo je moja iskrena želja za sve vas, dragi veleposlanici, za vaše obitelji, te za vlade i narode koje predstavljate. Neka nada cvjeta u našim srcima i neka naše vrijeme nađe mir za kojim toliko čezne“, poručio je na kraju papa Franjo.

Sveta Stolica trenutačno ima pune diplomatske odnose sa 184 zemlje te Europskom unijom i Suverenim viteškim malteškim redom, a prošle godine su potpisani ili unaprijeđeni ugovori s Burkinom Faso, Republikom Češkom i Narodnom republikom Kinom.