Po čemu je važan Misal kneza Novaka koji je predsjednik Milanović darovao papi Franji?
Misal je svjedočanstvo da se Crkva u hrvatskim zemljama, zahvaljujući sv. Ćirilu i Metodu, kontinuirano služila narodnim jezikom i prije Drugoga vatikanskog sabora.
Na kraju audijencije pape Franje i predsjednika RH Zorana Milanovića, u ponedjeljak 15. studenoga, u Apostolskoj biblioteci u Vatikanu hrvatski predsjednik papi Franji darovao je Misal kneza Novaka, pretisak misala koji je 2020. godine objavila Katedra Čakavskoga sabora Roč, Staroslavenski institut i Mozaik knjiga, prenosi IKA.
U izjavi za novinare nakon susreta predsjednik Milanović rekao je da je papi Franji pojasnio da je glagoljica bila hrvatsko pismo stoljećima, a tek onda latinica. Ono malo Hrvata što je znalo pisati bili su glagoljaši koji su čuvali tu tradiciju, identitet.
Uz darovani misal koji se sastoji od dvije knjige, pri razmjeni darova stajala je i posebna bilješka o daru napisana na talijanskome jeziku, a njezin hrvatski prijevod glasi: 'Misal kneza Novaka (1368.) rukopisni je rimokatolički misal koji je hrvatskim, uglatom glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom ispisao plemić i vitez, knez Novak Disislavić, kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan.'
Jedan je od najvažnijih spomenika hrvatskoga glagoljaštva, jedinstvene sastavnice hrvatskoga kulturnoga identiteta, a među brojnim se kodeksima te baštine ističe bogatstvom i ljepotom inicijala, posebno onih bogato urešenih zlatom. Riječ je o misalu rimskog obreda pisanom hrvatskom uglatom glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom. To je bio zavjetni dar Novaka Disislavića crkvi namijenjenoj za njegov ukop. Misal je svjedočanstvo da se Crkva u hrvatskim zemljama, zahvaljujući apostolatu sv. Ćirila i Metoda, kontinuirano služila narodnim jezikom i prije Drugoga vatikanskoga općeg sabora.
Suzaštitnici Europe, sveti Ćiril i Metod, s papinskom su potvrdom već u IX. st. u rimokatolički liturgijski poklad unijeli puku razumljiv jezik i slavensko pismo – glagoljicu. Upravo hrvatska glagoljska liturgijska pismenost najvitalniji je i najdugovječniji odvjetak tog kulturnoga nasljeđa. Hrvati su zapadnu rimsku liturgiju, osim na latinskom jeziku i latinici, slavili i na sebi razumljivom slavenskom jeziku i glagoljici – u kontinuitetu od X. pa do sredine XX. st., a ponekad se u Hrvatskoj 'glagolja' još i danas. Na Drugom vatikanskom saboru upravo se primjer Hrvatske pokazao ključnim za uvođenje vernakularnih jezika u zapadnu liturgiju.
Taj misal stoga podsjeća na posebnost Crkve u Hrvata koja je stoljećima prije Drugoga vatikanskoga sabora anticipirala stvarnost o kojoj je govorio sv. Pavao: 'I svaki će jezik priznati: Isus Krist jest Gospodin!' (Fil 2,11).
U delegaciji koja je nakon privatne audijencije pape Franje i predsjednika Milanovića pozdravila papu Franju bili su: supruga Sanja Musić Milanović, predstojnik ureda Orsat Miljenić, pročelnik kabineta Bartol Šimunić, savjetnici Neven Pelicarić, Dragan Lozančić, Jadranka Žarković i Božana Kelić, glavna tajnica Mirjam Katulić, glasnogovornik Nikola Jelić, šefica protokola Dragana Podner te otpravnica poslova u Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, Tea Zupičić.
