Zašto ispovijed donosi mir koji se osjeti i u tijelu

Iako je sveta ispovijed u svojoj biti sakrament, odnosno vidljivi znak nevidljive Božje milosti koji donosi pomirenje s Bogom, suvremena istraživanja potvrđuju da taj duhovni čin ima i psihofizičke odjeke. Ono što vjernik po vjeri prima kao dar odrješenja i plodove Kristove žrtve, u prirodi se očituje kroz mjerljive učinke na mentalno i tjelesno zdravlje. Znanost, doduše, rijetko analizira sakrament u njegovoj nadnaravnoj punini, ali intenzivno proučava njegove konstitutivne elemente: skrušeno priznanje krivnje, oprost i pomirenje, koji su izravno povezani s čovjekovom cjelovitom dobrobiti.

Jedan od najsnažnijih nalaza jest povezanost između oprosta i mirne savjesti. Činjenica da netko posjeduje krepost praštanja i da ne dopušta gnjevu da se u njemu ukorijeni, izravno smanjuje rizik od depresije, anksioznosti i kroničnog stresa. Unutarnje "otpuštanje" duga, koje u ispovijedi biva zapečaćeno Božjim autoritetom, donosi osjećaj svrhe i mira. Psihološki gledano, oprost prekida mučno i repetitivno proživljavanje vlastitog pada ili tuđe uvrede, čime se izravno štiti mentalno, ali i fizičko zdravlje. Kada pokajnik pred svećenikom izgovori grijeh, on prestaje biti potisnuta trauma i postaje priznata pogreška koja je po sakramentu oproštena, čime se prekida krug krivnje i nemira.

Posebno je važna uloga samopraštanja koje se temelji na prihvaćanju Božjeg milosrđa. Redovito ispitivanje savjesti i ispovijed uči čovjeka da ne ostane zarobljen u samoprijekoru, već da se otvori nadi. Također, duhovni mir koji proizlazi iz čiste savjesti dokazano smanjuje razinu stresa, što dugoročno pridonosi boljem općem zdravstvenom stanju. U tom svjetlu, ispovijed se može smatrati odgovorom na ljudsku potrebu za oslobođenjem od tereta krivnje. Ono što teologija naziva opravdanjem i vraćanjem u stanje milosti, psihologija prepoznaje kao emocionalno rasterećenje i obnovu unutarnje ravnoteže. Znanost time ne zamjenjuje vjeru, niti sakrament svodi na terapiju, već potvrđuje da je put istine, pokajanja i oprosta, koji Crkva nudi stoljećima, ne samo duhovno nužan, nego i ljekovit za čovjeka u cijeloj njegovoj kompleksnosti.

Samo pomirenje s Gospodinom može donijeti taj mir kojem svi težimo. Samo nam On može oprostiti grijehe koje si ni mi sami još ne možemo i zato je toliko važno učiniti taj prvi korak natrag prema Njemu, koliko nam se god on težak ili neugodan činio. Prvi korak je već učinjen, On ga je učinio davši nam priliku za svetu ispovijed. Dajmo i mi samima sebi priliku da ponovo možemo podići pogled k Isusu i prihvatiti Njegovo milosrđe. Za ispovijed ne postoji loše vrijeme ili mjesto.

*Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Izvori:
Toussaint, L., Worthington, E. L., & Williams, D. R. (2015). Forgiveness and Health: Scientific Evidence and Theories Relating Forgiveness to Better Health. Springer.
Wade, N. G., Hoyt, W. T., Kidwell, J. E., & Worthington, E. L. (2014). Efficacy of psychotherapeutic interventions to promote forgiveness: A meta-analysis. Journal of Consulting and Clinical Psychology.
Worthington, E. L., & Scherer, M. (2004). Forgiveness is an emotion-focused coping strategy that can reduce health risks and promote health resilience. Psychology & Health.
Davis, D. E., Hook, J. N., & Worthington, E. L. (2013). The psychology of forgiveness and religion, spirituality, and health. Psychology of Religion and Spirituality.
Worthington, E. L. (2006). Forgiveness and Reconciliation: Theory and Application. Routledge.
Enright, R. D., & Fitzgibbons, R. P. (2015). Forgiveness Therapy: An Empirical Guide for Resolving Anger and Restoring Hope. American Psychological Association.