Geni BRCA 1/2 - manipulacije u kaosu zastrašivanja

To nije tek privatni postupak zvijezde s crvenog tapeta, nego ozbiljna naznaka još jednog opasnog, u ime opstanka, emocijama nabijenog, a podmuklog trenda koji udara na biološke temelje života, zdravlje i reprodukciju. Dobio je svog moćnog promotora u osobi svjetskog uzora i utjecaja, koja je činom opisanim u New York Timesu u tren zatomila znanost i preporuke liječnika. Zag(l)ušila je glas medicinske struke, da je zahvat koji je do jučer bio u povojima, a temeljen je na podgrijavanju straha, sumnji, neizvjesnoj budućnosti i dijagnozi 'nije još, ali… možda, moguće', dignut gotovo na paradigmu imperativnog, preporučljivog postupanja. I naziva se 'Angelina Jolie efekt'. Europa opet uvozi iz Amerike! U Europi/Hrvatskoj, veća je praksa preventivno praćenje (ultrazvuk, mamografija, magnetska rezonanca) nego preventivno uklanjanje dojki, jajnika i jajovoda, kako preporučaju preko oceana. Jolie se podvrgnula dvjema preventivnim operacijama koje nisu odstranile ono što jest - zloćudni tumor, nego ono što bi tek i ako uopće, moglo biti. Ne odstranjuje se bolest, nego se uklanja rizik, a kako je krenulo, zbog preventive bi moglo doći do amputacija i drugih dijelova tijela.

Definiranje osnovnoga

Mastektomija je kirurško odstranjivanje zdravog tkiva dojke, čime se rizik od raka dojke smanjuje za 90 %. Uklanjanje zdravih jajnika i jajovoda (salpingoovarijektomija) smanjuje rizik od raka dojke za 50 %, a od raka jajnika za 90%. I nakon operacije, jer malo tkiva uvijek ostaje, rizik nije sveden na nulu. Formulacija kojom smo zasipani, da Jolie nosi gen BRCA1 koji kod žena povećava rizik od raka dojke i jajnika, ili se nepotpuno i površno prenosi u neznanju, ili je servirano manipulativna i sugestivno nekorektna promidžbena metoda. Naime, gen BRCA1 nije samo Angelinina 'zla kob' niti kao nepoćudni stanovnik tijela njoj navlastito među rijetkima u ženskoj populaciji pripada. Taj gen nalazi se u tijelu svih žena i muškaraca. Svaki čovjek je rođen s genima BRCA1 (BReast CAncer 1) i BRCA2 (BReast CAncer 2). Žene koje u obitelji naslijede mutaciju jednog ili oba ta gena imaju veći rizik za rak dojke i jajnika, uglavnom u ranijoj dobi, nego žene koje nemaju promjene u genima, a kod kojih je rizik od pojave tog raka osam posto. Jolie nosi taj mutirani gen. Imala je upalne procese i druge 'povišene markere' koji bi mogli ukazati na rani stadij raka jajnika. Mutirani gen ne znači da osoba ima rak niti da će ga dobiti, nego upozorava da je u skupini rizika te se treba češće kontrolirati i načinom života strože preventivno djelovati (zdravom prehranom, vježbanjem, izbjegavanjem kancerogenih sastojaka, toksina).

Faze osvajanja uma i tijela

Sve veći broj žena u strahu poseže za uklanjanjem (zdravih) reproduktivnih organa. Nisu zahvaćeni zloćudnim tumorom, nego, kaže im se, u potenciji su njegove pojave. Važno je istaknuti na kojem terenu se u ovom slučaju nalazimo. To je svijet gena, testiranja (spoj toga u 21. st. znači i genetički inženjering), predviđanja i sklonosti – riječ je o genetičkom testiranju sklonosti tumoru dojki i jajnika, koje se pojavilo prije više od desetak godina. Slijede ga manipulacija i indoktrinacija koja jezično/psihološki prihvatljivo („Budi proaktivan, smanji rizike najviše što možeš. Nije lako donijeti ovakve odluke. Ali moguće je preuzeti kontrolu i suočiti se s bilo kojim zdravstvenim problemom. Možete donijeti ispravne odluke“) i pozivom na najdublje emocije („Moja djeca nikad neće reći, Mama je umrla od raka dojke i jajnika“) pakira postupak koji prilično košta. Testiranje na BRCA 1/2 u Americi košta tri tisuće dolara, bez troška anestezije i bolničkog tretmana, a u Hrvatskoj devet tisuća kuna (gotovinom, a kartično 9,450 kn), bez pokrića HZZO-a. No, uspije li (holivudska) propaganda, a Jolie veleposlanički želi širu dostupnost i mogućnost genetskog testiranja za sve žene, mogao bi netko na tome masovno zarađivati. Riječ je o trendu i duhu vremena. Tko i s kojim ciljem taj smjer postavlja? Korporacije iz područja ljudske genetike, osobito one koje testiraju gene, i čija vrijednost Jolienom kampanjom vrtoglavo raste. Još kad Obamacare naloži da, zbog straha od i preventive raka kod velikog broja ljudi, svi porezni obveznici trebaju plaćati testiranje BRCA, lijepi je to najam izvlačenja novca malenog čovjeka u korist velike korporacije za testiranje gena. Humanitarka, majka šestero djece sa srcem i za posvajanje, navodno u ime života baca žene u naručje korporacija; plaćajte testove svog genetskog koda u otkriću eventualnih rizika raka.

Strah od onoga što ima 2 % populacije

Važno je istaknuti, nema puno nositelja BRCA mutacija. Te naslijeđene izazivaju oko 5 % rak dojke i 10 do 15 % rak jajnika. Ugroza i jednog života je teška, no ovdje se nastoji sklonost malenog postotka ljudi proglasiti standardom postupanja i preporukom svima. BRCA genski test namijenjen je samo osobama za koje se temeljem osobne i obiteljske anamneze (nasljedno je 10-20 % svih slučajeva raka dojke i jajnika) pretpostavlja da imaju naslijeđene mutacije, rak u obitelji, i u visoko rizičnoj su skupini - a to je 2 % populacije. BRCA test ne provodi se rutinski kod žena s prosječnim rizikom od raka, kako popularizacijom ovog postupka ispada da je poželjno učiniti. Naime, broj žena koji uklanja zdrave grudi u SAD-u, zadnjih petnaest godina se udvostručio.

Uloga 'Myriad Geneticsa', Utah

Tehnologiju za testiranje ta dva gena jedino je razvijala kompanija 'Myriad Genetics' iz Calt Lake Citya. Visoku cijenu testiranja su odredili jer su bili vlasnici patenta za BRCA gen, što im je monopolistički donosilo izniman profit. Mogu li i smiju ljudski geni biti predmet patentiranja? 'Myriad' je pokušao, no nije uspio. Patentiranje gena koje bi im donosilo velebnu zaradu bilo je predmet spora 2009. g. pred američkom Vrhovnim sudom. Proces je pokrenula Asocijacija za molekularnu patologiju, uz podršku Američke unije za građanske slobode i brojne organizacije koje zastupaju prava pacijenata. Smatrali su to nedopustivim, jer u gene koji dolaze iz prirode znanstvenici ne unose izmjene, nije riječ o izumu. Koje su posljedice za znanost i ljude, u slučaju dozvole pojedinoj kompaniji da patentira intelektualno vlasništvo nad genima, čime onemogućava druge da istražuje ono što je prirodom svima dano. Vrhovni sud SAD-a 2013. g. jednoglasno je odlučio da ljudski geni, DNK, ne mogu biti patentirani. Time je u tužbi protiv 'Myriad Genetics' Sud poništio patente za gene povezane s karcinomom jajnika i dojke. 'Genetics' je izolirala te gene za potrebe testiranja ranog otkrivanja raka. Smatrali su da imaju pravo na patente zbog uloženog novca u istraživanja. Sud je to odbacio tvrdnjom da je ljudska DNK stigla iz prirode i ne može biti predmet patenta.
Gensko patentiranje

Tvrtke koje se time bave uložile su ogromna sredstva u slična istraživanja ne bi li milijarde zaradili na patentima. Sada se upozorava da bi se moglo odustati od istraživanja. U zadnjih tridesetak godina razne tvrtke i sveučilišta patentirale su oko 40 % ljudskog genoma, no spomenuta presuda to poništava. U industriji je sve veća uloga biotehnologije i genetskog inženjeringa te je zaštita biotehnoloških izuma od osobite važnosti za čovječanstvo. Njihova visokorizična ulaganja profitabilnima može učiniti samo prikladna pravna zaštita. U BRCA trendu ruke (i novac) trljaju korporacije koje bi patentirale genske postupke mimo zaštite dostojanstva čovjeka. Nasuprot komercijalnoj koristi, a uslijed pravnog 'miniranja' patentibilnosti genoma od strane eksploatatora koji ugrožavaju javni red i moral, eto sad i genske kolonizacije/ropstva, koje u ime pobjede straha, 'kontrole', prava na izbor i snagu odluku, dokida atribute ženstvenosti, mogućnost majčinstva, doživljaj vlastitog tijela i uopće identiteta, s potrebom hormonalnih terapijskih nadomjestaka, implantata i psihološke ravnoteže. Uz ranu menopauzu, moguća posljedica te operacije je gubitak koštane mase, osteoporoza i oboljenje od srčanih bolesti.

Ne govori se o pozitivnoj ulozi BRCA1 gena

Nevjerojatna je i prozirna 'zdravstvena' moć i kontraceptivnih pilula. Njihova se učinkovitost savjetuje i u sanaciji dermatoloških (!?) problema, akni, a kako tek neće ovdje za izvor života; preporučaju se za smanjenje rizika od raka jajnika, i to uzimanjem pet godina. Iluzorno je u takvom svijetu govoriti o želji za iznošenjem života po svaku cijenu, poput talijanske liječnice, pedijatrice sv. Gianne Berette Molle, kojoj je u 39. godini života u četvrtoj trudnoći dijagnosticirana cista na jajniku. Inzistirala je na rođenju djeteta, odbacila prijedlog pobačaja, a sedam dana nakon poroda preminula je ponavljajući 'Isuse, ljubim te'. Simptomatično je kako se ne spominje uloga obrane koju gen BRCA1 ima, jer baš on obnavlja i zacjeljuje duple zavojnice DNK. Kada BRCA1 gen prestane s radom, uništava se DNK. Taj se gen proglašava krivcem za rak dojki i jajnika, a ne objašnjava se njegova zaštitna uloga. Glavna uloga tog gena su popravci oštećenja deoksiribonukleinske kiseline, važan je za funkcioniranje stanica i organizma u cjelini. Prema jednoj studiji, samo 6,6 % pacijenata s rakom dojke ima anomalije u funkcijama BRCA1 gena. Povezanost raka i BRCA mutacije nije još znanstveno potvrđena. Bazira se na procjeni i treba potvrdu istraživanja. Američki Nacionalni zavod za rak kaže da je rak posljedica brojnih genetskih i okolišnih faktora, ne isključivo rezultat  BRCA genske mutacije.

Zlouporaba emocije i šokiranje

Prirodni način smanjenja rizika od raka dojke, čak i za nositelje mutiranog gena, je uzimati vitamin D, selen i masne kiseline Omega-3. No, prodajom vitamina i minerala medicinska industrija ne može zaraditi kao na operacijama, rekonstruktivnoj kirurgiji i drugim tretmanima. Pa treba širiti iracionalni strah, osobito među ženama. Kod muškarca mutacija tog gena povećava opasnost od raka prostate, no nije se pojavio neki Brad Pitt da potiče strah kako neće vidjeti unuke svoje djece. Ta igra na kartu emotivno slabijeg, osjetljivijeg spola, zapletenog u mreži 'preduhitriti rak odstranjivanjem zdravih organa', a ne prirodno, sveobuhvatno prevenirati i liječiti ako se razboli, podcrtava uspjeh klasične tehnike manipulacije, a to je zlouporaba emocija. Razumno prosuđivanje i kritičku svijest zamjenjuje strah koji otvara put provedbi ideja i prinudno izazivanih ponašanja. Darwin je među zadnjim eksperimentima istraživao ljudske emocije. Nastoji se, mimo duhovne komponente, čovjekova osobnost reducirati na genetski kod. Genetski inženjering 'mutirao' je do društvenog u kojem se, u ekonomske i političke svrhe, čovjeka želi kontrolirati, formatirati, pristupajući mu kao informatičkom i isključivo genetskom objektu. Pritom je ključna strategija izazivanje šokova u svim razinama društva (do metero panike od vjetra i padanja snijega). Sada, nepostojeće bolesno, liječiti sakaćenjem zdravih dijelova tijela.

Stanje u brojci

U Hrvatskoj testiranje BRCA gena poliklinika provodi u suradnji s Centrom za nasljedni rak Instituta Ruđer Bošković. Godišnje u Hrvatskoj oko 2300 žena oboli od raka dojki (oko 900 ih umre), a od raka jajnika oko 570 žena (oko 300 umre) i na četvrtom je mjestu po učestalosti kod žena. U SAD-u se godišnje više od 200 000 žena dijagnosticira rak. Vlada psihoza koja kao po diktatu podrazumijeva da će žena dobiti rak dojke. A oboli njih 12 % , što je u SAD-u jedna od osam žena. Desetci tisuća žena odlučuju ukloniti zdravo tkivo dojki i jajnike, a stopa preživljavanja od raka dojke je 93 % ako se otkrije u ranoj i 88 % ako se dijagnosticira u kasnoj fazi. Na to nema racionalnog odgovora, osim kampanje elitne svjetske industrije genoma koja u ime napretka i zdravlja dokida reprodukciju i želi intelektualni i operativni posjed ljudskih gena. U još jednom biotehnologijskom pohodu namećući se gospodarima života i smrti, čije tijelo, prije konačnog slavnog uzdignuća, ipak čeka grobni humak i zemlja.