U HAZU održan okrugli stol o građanskopravnoj zaštiti okoliša
Predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava i potpredsjednik HAZU akademik Jakša Barbić podsjetio je na aktualan problem koji utječe na život i zdravlje stanovnika Slavonskog Broda zbog dugotrajnih štetnih misija iz rafinerije nafte s područja susjedne Bosne i Hercegovine, zbog čega je nužno naći model pravne zaštite okoliša i zdravlja građana tog područja.
Autor
hazu.hr/Laudato/D.T.
Fotograf
hazu.hr/Laudato
Objavljeno:
07.06.2017 16:16
U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u srijedu 7. lipnja održan je okrugli stol o građanskopravnoj zaštiti okoliša.
Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je podsjetio da se radi o 38. okruglom stolu iz Akademijinog ciklusa Modernizacija prava u sklopu kojeg su u posljednjih 11 godina obrađene brojne teme s pravnog područja. U sklopu tog ciklusa kao poseban segment obrađene su teme vezane uz okoliš: pravna zaštita okoliša, tla, šuma, voda, prostora i mora, te kazneno-pravna zaštita okoliša, čime je Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU završilo interdisciplinarnu obradu sveukupne problematike vezane uz pravnu zaštitu okoliša.
- Time Hrvatska akademija na najbolji način pokazuje da ispunjava svoju misiju kao autonomna nepristrana institucija, referentno mjesto za stavove utemeljene na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima - kazao je akademik Kusić.
Predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava i potpredsjednik HAZU akademik Jakša Barbić podsjetio je na aktualan problem koji utječe na život i zdravlje stanovnika Slavonskog Broda zbog dugotrajnih štetnih misija iz rafinerije nafte s područja susjedne Bosne i Hercegovine, zbog čega je nužno naći model pravne zaštite okoliša i zdravlja građana tog područja.
- U spomenutom slučaju to je otežano zbog međunarodnopravnog i političkog aspekta zaštite okoliša i činjenice da je riječ o prekograničnom onečišćenju – uzrok je u jednoj a posljedice u drugoj državi. Potrebno je utvrditi postoje li djelotvorna sredstva na građanskopravnoj osnovi primjenom kojih bi se općenito spriječilo onečišćenja, odnosno ako je do njih došlo, sanirale posljedice - rekao je akademik Barbić.
Pojasnio je da su u posljednje vrijeme vidljiva nastojanja da se odgovornost za štete nastale onečišćenjem okoliša, naročito one prekogranične naravi, prebacuje s države na privatne osobe koje obavljaju djelatnosti što prouzrokuju štetu za okoliš, što znači da se pravna zaštita okoliša preusmjerava na primjenu instituta građanskog prava o popravljanju šteta nastalih djelovanjem štetnika koji obavljaju takve djelatnosti. Upozorio je da se u tome javljaju brojne teškoće koje treba raspraviti i ocijeniti kako ih ukloniti ili barem umanjiti kao što su pitanje aktivne i pasivne legitimacije u takvim sporovima, visokih troškova vještačenja i sposobnosti tužitelja da ih predujmljuje i dugotrajnost sudskih postupaka.
Akademik Barbić je istaknuo da se javnost u Hrvatskoj sve više polarizira oko pitanja dopustivosti ostvarenja važnih investicijskih projekata koji mogu potaknuti razvoj gospodarstva, ali i ugroziti nacionalna prirodna bogatstva, neovisno o njihovoj gospodarskoj iskoristivosti. Stoga je važno pronaći optimalan model preventivnih oblika građanskopravne zaštite kojim bi se spriječila onečišćenja okoliša.
O procesnopravnim aspektima građanskopravne zaštite okoliša govorili su prof. em. Mihajlo Dika i prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Tatjana Josipović s istog fakulteta govorila je o građanskopravnoj zaštiti od štetnih imisija, sudac Vrhovnog suda Damir Kontrec o građanskopravnoj zaštiti okoliša u sudskoj praksi, prof. dr. sc. Maja Seršić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o međunarodnopravnoj i građanskopravnoj odgovornosti za štete morskom okolišu, a zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Snježana Frković o nekim aspektima pravne zaštite okoliša u praksi DORH-a.
Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je podsjetio da se radi o 38. okruglom stolu iz Akademijinog ciklusa Modernizacija prava u sklopu kojeg su u posljednjih 11 godina obrađene brojne teme s pravnog područja. U sklopu tog ciklusa kao poseban segment obrađene su teme vezane uz okoliš: pravna zaštita okoliša, tla, šuma, voda, prostora i mora, te kazneno-pravna zaštita okoliša, čime je Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU završilo interdisciplinarnu obradu sveukupne problematike vezane uz pravnu zaštitu okoliša.
- Time Hrvatska akademija na najbolji način pokazuje da ispunjava svoju misiju kao autonomna nepristrana institucija, referentno mjesto za stavove utemeljene na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima - kazao je akademik Kusić.
Predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava i potpredsjednik HAZU akademik Jakša Barbić podsjetio je na aktualan problem koji utječe na život i zdravlje stanovnika Slavonskog Broda zbog dugotrajnih štetnih misija iz rafinerije nafte s područja susjedne Bosne i Hercegovine, zbog čega je nužno naći model pravne zaštite okoliša i zdravlja građana tog područja.
- U spomenutom slučaju to je otežano zbog međunarodnopravnog i političkog aspekta zaštite okoliša i činjenice da je riječ o prekograničnom onečišćenju – uzrok je u jednoj a posljedice u drugoj državi. Potrebno je utvrditi postoje li djelotvorna sredstva na građanskopravnoj osnovi primjenom kojih bi se općenito spriječilo onečišćenja, odnosno ako je do njih došlo, sanirale posljedice - rekao je akademik Barbić.
Pojasnio je da su u posljednje vrijeme vidljiva nastojanja da se odgovornost za štete nastale onečišćenjem okoliša, naročito one prekogranične naravi, prebacuje s države na privatne osobe koje obavljaju djelatnosti što prouzrokuju štetu za okoliš, što znači da se pravna zaštita okoliša preusmjerava na primjenu instituta građanskog prava o popravljanju šteta nastalih djelovanjem štetnika koji obavljaju takve djelatnosti. Upozorio je da se u tome javljaju brojne teškoće koje treba raspraviti i ocijeniti kako ih ukloniti ili barem umanjiti kao što su pitanje aktivne i pasivne legitimacije u takvim sporovima, visokih troškova vještačenja i sposobnosti tužitelja da ih predujmljuje i dugotrajnost sudskih postupaka.
Akademik Barbić je istaknuo da se javnost u Hrvatskoj sve više polarizira oko pitanja dopustivosti ostvarenja važnih investicijskih projekata koji mogu potaknuti razvoj gospodarstva, ali i ugroziti nacionalna prirodna bogatstva, neovisno o njihovoj gospodarskoj iskoristivosti. Stoga je važno pronaći optimalan model preventivnih oblika građanskopravne zaštite kojim bi se spriječila onečišćenja okoliša.
O procesnopravnim aspektima građanskopravne zaštite okoliša govorili su prof. em. Mihajlo Dika i prof. dr. sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Tatjana Josipović s istog fakulteta govorila je o građanskopravnoj zaštiti od štetnih imisija, sudac Vrhovnog suda Damir Kontrec o građanskopravnoj zaštiti okoliša u sudskoj praksi, prof. dr. sc. Maja Seršić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o međunarodnopravnoj i građanskopravnoj odgovornosti za štete morskom okolišu, a zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Snježana Frković o nekim aspektima pravne zaštite okoliša u praksi DORH-a.
Na skupu je istaknuto da s procesnopravne točke motrišta valja preispitati djelotvornost postojećih sredstava pravne zaštite okoliša i razmotriti mogućnost kolektivne pravne zaštite kao moćnog sredstva pritiska na moguće onečišćivače okoliša kako bi ih se prisililo da prestanu sa sadašnjom nedopuštenom i štetnom praksom. U vezi s time valja posebno razmotriti kako postupiti sa štetnim imisijama – njihovim štetnim utjecajem prekogranične naravi što zahtijeva razmatranje i međunarodnih aspekata pravne zaštite okoliša.
