Na Veliki četvrtak 1941. pukovnik Slavko Kvaternik na Krugovalnoj postaji Zagreb proglasio je Nezavisnu Državu Hrvatsku. Od tada je prošlo 80 godina. Što znamo o NDH, kakva je ona bila, komu je smetala, u čemu je griješila, kako se danas tumači njezino kratko postojanje, doznajte iz gostovanja povjesničara, dr. Tomislava Jonjića.
Odgovaramo na pitanje zašto su pojedine knjige u Hrvatskoj (i ne samo u Hrvatskoj) u komunizmu bile zabranjene? Kakva je bila sudbina njihovih pisaca? Tko su oni? Prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman, zbog "Bespuća povijesne zbiljnosti" proglašen je antisemitom i revizionistom.
"Naša klecala i baklje" naziv je knjige Nevenke Nekić u kojoj je riječ o djelovanju, stradanju i mučeništvu pripadnica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga. Komunističke vlasti progonile su ih ''in odium fidei / iz mržnje prema vjeri''.
Nova knjiga autora Zlatka Pintera "Krvavi tragovi velikosrpske agresije" svojevrsni je udžbenik za poznavanje povijesnih i društvenih prilika na tlu bivše SFRJ.
Prošlo je trideset godina od vojno-redarstvene akcije "Lipanjske zore" koja je počela 7. lipnja 1992. godine.
Tijekom Drugog svjetskog rata i poraća istočna Hercegovina bila je poprište strašnih zločina koje nad hrvatskim pukom činile četničko-partizanske postrojbe i pripadnici muslimanske milicije. Žrtve su bile i djevojke o čijim se sudbinama i danas malo zna.
Kako je zloglasna UDBA djelovala među hrvatskom emigracijom diljem svijeta govori predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika Marko Grubišić i potomak političkih emigranata u Njemačkoj Zdravko Mikulić.
