Macelj – Titovo stratište

Bolnu činjenicu koja je dugo bila skrivena među komunističkim zločinima o kojima se ni danas jasno ne govori, razotkriva dokumentarni film redateljice Nade Prkačin, u koprodukciji Laudata i Udruge Macelj 1945. Prema utvrđenom broju od 1163 dosad ekshumirane žrtve, Macelj je najveće stratište Titovih partizana i jugoslavenskog komunističkog režima u Republici Hrvatskoj. Procjenjuje se da je u Maceljskoj šumi stradalo oko 13 000 žrtava, a više od 130 jama još uvijek nije istraženo. Macelj je jedna od tragičnih dionica hrvatskog Križnog puta, koju se desetljećima zanemarivalo i nastojalo zataškati. Povjesničari i članovi Udruge Macelj 1945. razotkrivaju strahote koje su se događale nakon smaknuća, a svjedoci se sjećaju užasnih poslijeratnih dana, iznose činjenice i opisuju događaje zbog kojih je Macelj jezovito mjesto u sjećanju. Film nastoji pridonijeti tomu da stratište Macelj bude poznatije u hrvatskoj javnosti i da se žrtvama iskaže pijetet.

U produkciji 'Laudato' snimljen je novi dokumentarni film 'Dječje prihvatilište Sisak', o akciji spašavanja ratom stradale djece u Sisku 1942. godine.

Televizijska priča 'Nikolinom Bosnom' prati prve redovničke korake prvog hrvatskog kanoniziranog svetca Nikole Tavelića iz 14. stoljeća, koji je, s navršenih 30 godina iz samostana sv. Frane u Šibeniku pošao u misionarsku službu.

Dokumentarni film povodom beatifikacije mučenika fra Serafina Glasnovića Kodića iz Janjeva i don Antona Muzića iz Vrnavokola, koji su beatificirani zajedno s 38 albanskih mučenika 5. studenoga 2016.

Bolnu činjenicu koja je dugo bila skrivena među komunističkim zločinima o kojima se ni danas jasno ne govori, razotkriva dokumentarni film redateljice Nade Prkačin, u koprodukciji Laudata i Udruge Macelj 1945.

Pod geslom 'Na slobodu pozvani' u Dubrovniku se 26. i 27. travnja  2014. održao 9. susret Hrvatske katoličke mladeži (SKHM). Susret je okupio 35 000 mladih koji su u grad sv. Vlaha stigli iz cijele Hrvatske, ali i dijaspore.  Središnji dogadaj bila je sv.

Film je snimljen tijekom jednog hodočašća u Svetu Zemlju povodom postavljanja spomen-ploče trojici braće: Pavlu, Antunu i Jakovu Brankoviću, Hrvatima iz Sarajeva, koji su prije 333 godine kao vitezovi Svetog groba jeruzalemskog kupili Getsemanski vrt od turskih muslimanskih vlasnika i darovali ga