Magnum crimen

Središnja tema filma 'Magnum crimen 1945.' zapovjedna je odgovornost za zločine u kojima su bez suđenja brutalno pobijeni desetci tisuća pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, žena, djece i staraca. U kolonama smrti bili su i pripadnici Slovenaca, Srba, Crnogoraca, Kozaka i drugih nacija.

Zašto se nad ljudima koji su bježali od komunističkog režima stranog hrvatskom biću tada nisu poštovala međunarodna ratna prava? Zbog čega su zarobljenici protivno njihovoj volji prepuštani onima od kojih su bježali? Jesu li savezničke snage znale da ih predajom partizanskim jedinicama osuđuju na smrt? Film odgovara na ta i još mnoga druga pitanja važna za rasvjetljavanje desetljećima iskrivljavane hrvatske povijesti koja svoje poklonike ima i danas.

Repriza:
16.09.2022. 15:15

Na jednome mjestu donosimo najvažnije poruke sa Susreta hrvatske katoličke mladeži, održanog 2017. u Vukovaru. Pod geslom "Krist – naša nada" u Gradu Heroju okupilo se oko 30 000 mladih iz Hrvatske i iseljeništva. Što je susret značio gostima, a što domaćinima?

15.04.2022. 15:20

U dokumentarnom filmu biblijski se i duhovno razmatraju posljednje riječi koje je Isus Krist izgovorio dok je bio razapet na križu.

Središnja tema filma 'Magnum crimen 1945.' zapovjedna je odgovornost za zločine u kojima su bez suđenja brutalno pobijeni desetci tisuća pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, žena, djece i staraca. U kolonama smrti bili su i pripadnici Slovenaca, Srba, Crnogoraca, Kozaka i drugih nacija.

Dokumentarni film povodom beatifikacije mučenika fra Serafina Glasnovića Kodića iz Janjeva i don Antona Muzića iz Vrnavokola, koji su beatificirani zajedno sa 38 albanskih mučenika 5. studenoga 2016.

Bolnu činjenicu koja je dugo bila skrivena među komunističkim zločinima o kojima se ni danas jasno ne govori, razotkriva dokumentarni film redateljice Nade Prkačin, u koprodukciji Laudata i Udruge Macelj 1945.

Film je snimljen tijekom jednog hodočašća u Svetu Zemlju povodom postavljanja spomen-ploče trojici braće: Pavlu, Antunu i Jakovu Brankoviću, Hrvatima iz Sarajeva, koji su prije 333 godine kao vitezovi svetog Groba jeruzalemskog kupili Getsemanski vrt od turskih musliman