Nikad se nisu vratili

Desetljećima slavljen kao početak antifašističkog ustanka u Hrvatskoj, 27. srpnja 1941. godine počela su protjerivanja, ubijanja, paljenja i uništavanja svega što je u okolici ličkog mjesta Srb, nedaleko od Gračaca, imalo pridjev hrvatski. Prvi su na najokrutniji način stradali članovi obitelji Ivezić iz sela Brotnja, čijih je 37 članova, najviše žena, djece i staraca, živo bačeno u jamu. I u obližnjim hrvatskim mjestima protjerani su i ubijani nedužni, a njihovi su domovi spaljeni do temelja. Njihov je zločin bio taj što su Hrvati i katolici.

Tako je bilo i u do rata bogatom i lijepom mjestu Boričevac, koje je u četničko-komunističkom pohodu početkom kolovoza 1941. godine izgorjelo u samo sat vremena. Njegovi su stanovnici morali u progonstvo po cijeloj Hrvatskoj, ali i svijetu, i nikad se poslije toga nisu vratili svojim kućama.

Repriza:
16.09.2022. 15:15

Na jednome mjestu donosimo najvažnije poruke sa Susreta hrvatske katoličke mladeži, održanog 2017. u Vukovaru. Pod geslom "Krist – naša nada" u Gradu Heroju okupilo se oko 30 000 mladih iz Hrvatske i iseljeništva. Što je susret značio gostima, a što domaćinima?

15.04.2022. 15:20

U dokumentarnom filmu biblijski se i duhovno razmatraju posljednje riječi koje je Isus Krist izgovorio dok je bio razapet na križu.

Središnja tema filma 'Magnum crimen 1945.' zapovjedna je odgovornost za zločine u kojima su bez suđenja brutalno pobijeni desetci tisuća pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, žena, djece i staraca. U kolonama smrti bili su i pripadnici Slovenaca, Srba, Crnogoraca, Kozaka i drugih nacija.

Dokumentarni film povodom beatifikacije mučenika fra Serafina Glasnovića Kodića iz Janjeva i don Antona Muzića iz Vrnavokola, koji su beatificirani zajedno sa 38 albanskih mučenika 5. studenoga 2016.

Bolnu činjenicu koja je dugo bila skrivena među komunističkim zločinima o kojima se ni danas jasno ne govori, razotkriva dokumentarni film redateljice Nade Prkačin, u koprodukciji Laudata i Udruge Macelj 1945.

Film je snimljen tijekom jednog hodočašća u Svetu Zemlju povodom postavljanja spomen-ploče trojici braće: Pavlu, Antunu i Jakovu Brankoviću, Hrvatima iz Sarajeva, koji su prije 333 godine kao vitezovi svetog Groba jeruzalemskog kupili Getsemanski vrt od turskih musliman