Gospodine moj, kako je samo drukčije kada svoju svakodnevicu živim s Tobom! Kako je samo milosno kada tijekom dana znam zastati i biti svjestan da si uvijek prisutan.
Koliko puta nesabrano napravim znak križa, a nisam ni svjestan dubine riječi koje pritom izgovaram?
Bogu je itekako stalo do mene, bez obzira na to kako se osjećam i što trenutno proživljavam. On me nije napustio.
Bogu je itekako stalo do mene, bez obzira na to kako se osjećam i što trenutačno proživljavam. On me nije napustio.
Razmišljam li o Bogu na način da me On voli samo kada činim dobro i ne griješim, a kada padnem u grijeh, odvraća svoj pogled od mene i razočaran je?
