16.02.2021., 21:00
6,4 po Richteru
60 min
16.02.2021., 21:00

U ovoj epizodi možete pogledati Moju Hrvatsku iz neobičnog kuta. Urednica Nada Prkačin je sa svojim gostima Vlatkom Gulamom i Matijom Vukovaki s Hrvatskog geološkog instituta 'zavirila' što se to nalazi pod nogama hrvatskih građana.

Prije nego se dogodio potres u Petrinji i okolici, a prije toga u Zagrebu, hrvatska je javnost malo znala o 'aktivnosti' planeta Zemlje ispod njezine površine. Nakon nemilih događaja, koja je na tisuće ljudi ostavila bez domova, saznajemo nešto više o potresima i kretanjima zemljine kore.

- Potresi su pojave koje se relativno često događaju na našem području. Njih uzrokuje pomicanje tektonskih ploča uslijed zagrijavanja u zemljinoj jezgri. Kod tog tzv. konvencijskog gibanja ploče se razdvajaju, a kako je naš planet 'zatvoren', ploče se onda moraju sudarati na drugim mjestima - pojašnjava Vukovaki.

Naglasio je kako se Hrvatska nalazi na mediteranskom području koje je dosta tektonski aktivno jer se Afrika kreće prema Europi otprilike 7 do 10 milimetara na godini.

- Mediteran je jako složeno područje jer se na njemu nalazi više malih ploča koje su se utisle između velike afričke i velike europske ploče. Dakle, nas u principu 'ne gura' afrička ploča, nego jedna manja, jadranska ploča na kojoj se nalazi pola Hrvatske. Ostali dio naše države nalazi se na europskoj ploči, a granica je baš kod Petrinje - tvrdi Vukovaki.

Gulam je nadodao da aktivnost zemljine kore na nekom području nužno ne znači da se tu ne bi smjelo živjeti. U slučaju Petrinje i okolice, ne moraju se ljudi odseliti, ali moraju biti svjesni rizika.

- Svugdje se mogu graditi sigurne kuće, ali je jako važno kako ih gradimo. Prije svega, ne bismo smjeli zanemariti struku, prvo geološku, pa onda građevinsku. I kad vam građevinar kaže da trebate staviti dosta željeza, onda biste to trebali poslušati - istaknuo je

Dodao je kako se danas često zanemaruje geološka struka u gradskom planiranju gradnje, dok geološke spoznaje mogu biti od velike pomoći u predviđanju sljedećih mogućih potresa, klizišta i ostalih prirodnih nepogoda tla i njezinih posljedica.

Napominjemo da je moguće pogledati reprizu emisije samo ukoliko ste dio Kluba prijatelja Laudato TV-a. 

Repriza:
27.10.2020. 21:00

'Nisu zaboravljeni  grad heroja' naziv je nove knjige vukovarske književnice Tanje Belobrajdić.

20.10.2020. 21:00

Kako bi Hrvatskoj nametnuli komunističku ideologiju, jugoslavenske vlasti obračunavale su se sa svime što im je stajalo na putu. Među žrtvama koje su osuđivane 'u ime naroda', uz ostale, vrlo brzo našli su se mnogi danas zaboravljeni hrvatski pisci i njihova djela.

14.10.2020. 10:00

Zašto je mladenački pokušaj uspostave Sveučilišne udruge Hrvatski oslobodilački pokret šezdesetih godina prošloga stoljeća završio teškim robijama za njihove inicijatore?

07.10.2020. 21:00

Zašto je voditelj Dječjeg prihvatilišta Sisak dr. Antun Najžar postao žrtva komunističkih vlasti nakon što je kao pedijatar pomagao u zbrinjavanju djece s Kozare? Kakvo je bilo njegovo suđenje? Može li se i kako tražiti ukidanje presude komunističkih sudova? Gosti su doc. dr. sc.

30.09.2020. 10:00

Represija nad onima koji nisu prihvaćali komunističku vlast najokrutnija je bila prvih mjeseci poslije Drugoga svjetskog rata. Tada su bez traga i glasa nestali mnogi Hrvati, naročito glasoviti intelektualci koji su svojim radom zadužili hrvatski narod.

22.09.2020. 21:00

U jednom razdoblju dvije države, Bugarska i Hrvatska, dijelile su povijest. Titova komunistička Jugoslavija razdvojila je prijateljske narode. Među mnogim razlozima netrpeljivosti između Jugoslavije i Bugarske našlo se i ono o udomljavanju djece s Kozare.