"Južnoslavensko pitanje i svjetski rat" dr Ive Pilara jedini je sustavno napisani prosudbeni pogled na postanak velikosrpske osvajačke zamisli. Kritičari Pilarovu knjigu opisuju i kao "preglednu, povijesno objektivnu raščlambu velikosrpske imperijalne ideje, njezine geneze, ciljeva i metoda". Teško je razumjeti hrvatsko-srpske odnose tijekom posljednjih stotinu i pedeset godina bez "Južnoslavenskog pitanja i svjetskog rata". Knjiga je aktualna i u sadašnjosti, kao što je uostalom bila i u vrijeme njezina izlaska prije stotinu godina.. Njezin autor dr. Ivo Pilar nađen je mrtav u svome stanu 1933. godine, a tadašnji mediji raspisali su se o samoubojstvu. Što danas znamo o dr. Ivi Pilaru i koliko je za hrvatsku povijest važno njegovo nasljeđe u Mojoj Hrvatskog govorit će Nediljko Matić iz Udruge Hrvatsko zajedništvo.
60 min
05.02.2019., 10:00
Repriza:
27.10.2020. 21:00
'Nisu zaboravljeni − grad heroja' naziv je nove knjige vukovarske književnice Tanje Belobrajdić.
20.10.2020. 21:00
Kako bi Hrvatskoj nametnuli komunističku ideologiju, jugoslavenske vlasti obračunavale su se sa svime što im je stajalo na putu. Među žrtvama koje su osuđivane 'u ime naroda', uz ostale, vrlo brzo našli su se mnogi danas zaboravljeni hrvatski pisci i njihova djela.
14.10.2020. 10:00
Zašto je mladenački pokušaj uspostave Sveučilišne udruge Hrvatski oslobodilački pokret šezdesetih godina prošloga stoljeća završio teškim robijama za njihove inicijatore?
07.10.2020. 21:00
Zašto je voditelj Dječjeg prihvatilišta Sisak dr. Antun Najžar postao žrtva komunističkih vlasti nakon što je kao pedijatar pomagao u zbrinjavanju djece s Kozare? Kakvo je bilo njegovo suđenje? Može li se i kako tražiti ukidanje presude komunističkih sudova? Gosti su doc. dr. sc.
30.09.2020. 10:00
Represija nad onima koji nisu prihvaćali komunističku vlast najokrutnija je bila prvih mjeseci poslije Drugoga svjetskog rata. Tada su bez traga i glasa nestali mnogi Hrvati, naročito glasoviti intelektualci koji su svojim radom zadužili hrvatski narod.
22.09.2020. 21:00
U jednom razdoblju dvije države, Bugarska i Hrvatska, dijelile su povijest. Titova komunistička Jugoslavija razdvojila je prijateljske narode. Među mnogim razlozima netrpeljivosti između Jugoslavije i Bugarske našlo se i ono o udomljavanju djece s Kozare.