20.03.2021., 21:00
'Pogled s čuke'
60 min
20.03.2021., 21:00

Ove godine u Hrvatskoj se obilježavaju mnoge obljetnice iz 1991. godine. Među njima se ističe 30. obljetnica osnutka 4. gardijske brigade poznate pod nazivom 'Pauci'.  

Tko su bili njezini prvi pripadnici, jesu li ikada sumnjali u ishod rata koji je Srbija nametnula Hrvatskoj, kako danas razmišljaju o ratnim danima, a kako o svim hrvatskim braniteljima, govore Jozo Ribičić i Željko Petko, pripadnici 'Pauka' i osnivači 'podcasta' za hrvatske branitelje 'Pogled s čuke'. 

- Čuka je otporna točka na brdu gdje su vojnici provodili rat braneći uzvisine, odnosno čuke. U biti, čuka je obrambeno područje koje su čuvali hrvatski vojnici i za koju su se borili, nevezano uz neko geografsko područje - pojasnio je naziv podcasta Jozo Ribičić, dodavši kako u prenesenom značenju pogled s čuke bio bi pogled na situaciju oko sebe. 

Promjene u Sovjetskom Savezu i pad Berlinskog zida dale su nagovijestiti kako će se nešto dogoditi i u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji. Kad je bilo jasno da će Hrvati morati ući u 'vojničku čizmu' i stati na granicu, osnovane su brojne gardijske brigade, među kojima i Četvrta brigada. To se dogodilo 28. travnja 1991. dvanaest osoba pod vodstvom pokojnog generala Jelića.

- Taj dan je donesena odluka o formiranju brigade, a prvi ljudi su u nju ulazili tek u lipnju. Uglavnom se radilo o ljudima iz specijalnih postrojbi koji su izlazili na teren. Rasporedili smo se tako da smo mogli odgovoriti na aktualne izazove - kazao je Ribičić.

Petko je ispričao kako u brigadi nije bilo obuke. Moralo se zadovoljiti zdravstvene kriterije, a jedini uvjet za ulazak u brigadu bio je prethodno prođena obuka u JNA.

- Te uvjete su uglavnom ispunjavali svi. Prvo zaduženje bilo je košulja i jaketa bez puške. Osobno sam bio dva dana u pripremi, nisam nikog poznavao kad sam došao. Potom sam otišao na prvi teren. Bila je noć, padala je kiša, bilo je doista neizvjesno - kazao je  

Detaljnije možete poslušati u emisiji.

Repriza:
27.10.2020. 21:00

'Nisu zaboravljeni  grad heroja' naziv je nove knjige vukovarske književnice Tanje Belobrajdić.

20.10.2020. 21:00

Kako bi Hrvatskoj nametnuli komunističku ideologiju, jugoslavenske vlasti obračunavale su se sa svime što im je stajalo na putu. Među žrtvama koje su osuđivane 'u ime naroda', uz ostale, vrlo brzo našli su se mnogi danas zaboravljeni hrvatski pisci i njihova djela.

14.10.2020. 10:00

Zašto je mladenački pokušaj uspostave Sveučilišne udruge Hrvatski oslobodilački pokret šezdesetih godina prošloga stoljeća završio teškim robijama za njihove inicijatore?

07.10.2020. 21:00

Zašto je voditelj Dječjeg prihvatilišta Sisak dr. Antun Najžar postao žrtva komunističkih vlasti nakon što je kao pedijatar pomagao u zbrinjavanju djece s Kozare? Kakvo je bilo njegovo suđenje? Može li se i kako tražiti ukidanje presude komunističkih sudova? Gosti su doc. dr. sc.

30.09.2020. 10:00

Represija nad onima koji nisu prihvaćali komunističku vlast najokrutnija je bila prvih mjeseci poslije Drugoga svjetskog rata. Tada su bez traga i glasa nestali mnogi Hrvati, naročito glasoviti intelektualci koji su svojim radom zadužili hrvatski narod.

22.09.2020. 21:00

U jednom razdoblju dvije države, Bugarska i Hrvatska, dijelile su povijest. Titova komunistička Jugoslavija razdvojila je prijateljske narode. Među mnogim razlozima netrpeljivosti između Jugoslavije i Bugarske našlo se i ono o udomljavanju djece s Kozare.