Jasenovac je obilna tema o kojoj se više puta raspravljalo na različite načine. U ovoj epizodi urednica Nada Prkačin s gostom Perom Šolom usredotočili su razgovor na izvješće iz 1964. godine o iskapanju u Jasenovcu.
- Jasenovac je od početka služio kao nametanje krivnje hrvatskom narodu za ono što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu. U svakom ratu čine se zločini sa svih strana, pa tako i u tom ratu, a nama se dan danas 'nabija' osjećaj krivnje filmom 'Dara iz Jasenovca' - kazao je Šola.
Dvadeset godina nakon završetka najvećeg rata u povijesti čovječanstva, jugoslavenska je vlast htjela otvoriti spomenik u Jasenovcu. To je iskapanje rađeno s ciljem da bi se pronašlo što više muzejskih eksponata i pokazalo što se dogodilo.
- Iskapanje su vršili stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nemamo puno fotografija sa samog iskapanja, a danas imamo dva izvještaja. Jedan je od strane BiH koje govori o iskapavanju 200-njak osoba, a drugo izvješće je slično. Svako tijelo bilo je forenzičko obrađeno - tvrdi Šola.
Dodao je kako su izvješća bila javna. Kad su stručnjaci analizirali predmete pronađene prilikom iskapanja, otkrili su da nisu pripadali ljudima iz logora Jasenovca nego od negdje drugdje.
- Do stvarne brojke umrlih se može doći. Imamo povijesni podatak o 6000 umrlih u Jasenovcu koji se spominje u matičnoj knjizi umrlih i u optužnici Paveliću. Ti izvori imaju približan broj imena - kazao je, dodavši kako ima još povijesnih mjerodavnih izvora.
U emisiji su se dotaknuli filma 'Dara iz Jasenovca', smrti javnih osoba u funkciji širenja ideologije te o prešućivanju komunističkih zločina.
