Moja Hrvatska

02.03.2021., 21:00
Mitomanija o Jasenovcu
60 min
02.03.2021., 21:00

Jasenovac je obilna tema o kojoj se više puta raspravljalo na različite načine. U ovoj epizodi urednica Nada Prkačin s gostom Perom Šolom usredotočili su razgovor na izvješće iz 1964. godine o iskapanju u Jasenovcu.

- Jasenovac je od početka služio kao nametanje krivnje hrvatskom narodu za ono što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu. U svakom ratu čine se zločini sa svih strana, pa tako i u tom ratu, a nama se dan danas 'nabija' osjećaj krivnje filmom 'Dara iz Jasenovca' - kazao je Šola.

Dvadeset godina nakon završetka najvećeg rata u povijesti čovječanstva, jugoslavenska je vlast htjela otvoriti spomenik u Jasenovcu. To je iskapanje rađeno s ciljem da bi se pronašlo što više muzejskih eksponata i pokazalo što se dogodilo.

- Iskapanje su vršili stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nemamo puno fotografija sa samog iskapanja, a danas imamo dva izvještaja. Jedan je od strane BiH koje govori o iskapavanju 200-njak osoba, a drugo izvješće je slično. Svako tijelo bilo je forenzičko obrađeno - tvrdi Šola.

Dodao je kako su izvješća bila javna. Kad su stručnjaci analizirali predmete pronađene prilikom iskapanja, otkrili su da nisu pripadali ljudima iz logora Jasenovca nego od negdje drugdje. 

- Do stvarne brojke umrlih se može doći. Imamo povijesni podatak o 6000 umrlih u Jasenovcu koji se spominje u matičnoj knjizi umrlih i u optužnici Paveliću. Ti izvori imaju približan broj imena - kazao je, dodavši kako ima još povijesnih mjerodavnih izvora.

U emisiji su se dotaknuli filma 'Dara iz Jasenovca', smrti javnih osoba u funkciji širenja ideologije te o prešućivanju komunističkih zločina.

Repriza:
01.12.2020. 21:00

Hrvatski narod nikad nije bio narod osvete. Svjedoči to i primjer političkog uznika Božidara Ćuka koji je pet i po godina robijao na Golom otoku. Kako je izdržao teške godine progona koje su se nastavile i nakon povratka s robije svjedoči u emisiji ''Moja Hrvatska''.

24.11.2020. 21:00

Umjesto slobodne i samostalne Hrvatske bez komunizma, robija, prijetnje i uskraćivanje temeljnih ljudskih prava. Tako bi se najkraće mogao opisati život bivših političkih uznika koji su sanjali Hrvatsku bez okova tamnice zvane Jugoslavija.

18.11.2020. 16:00

Možda nikada ne ćemo doznati što se sve događalo u Vukovaru do kobnog 18. studenog 1991. kada su agresori iz Srbije okupirali hrvatski grad Vukovar i počinili nezamislive zločine nad hrabrim braniteljima i žiteljima grada koji je mjesecima umirao pred inertnom Europom.

17.11.2020. 21:00

Dan sjećanja 18.11. posvećen je svim žrtvama Domovinskog rata. U Mojoj Hrvatskoj podsjećamo na zločine što su ih srbijanski agresori počinili u Škabrnji. Gošća je hrvatska braniteljica, ponosna Škabrnjanka Danka Dražina. Te 1991.

10.11.2020. 21:00

Jedan od teško stradalih gradova u vrijeme Domovinskog rata bio je Slavonski Brod. Sjećamo se ratnih dana grada uz Savu, njegovih časnih branitelja koji su položili živote za Hrvatsku, stradalih civila, teško stradale i ubijene djece, rijeke prognanika iz Bosne.

03.11.2020. 21:00

S tugom i ponosom sjećamo se naših branitelja koji su život položili za Hrvatsku. Njihovi suborci preuzeli su na sebe obvezu da se nikada ne zaboravi kroz što je prolazila hrvatska mladost i svi oni čija su srca kucala za slobodnu i samostalnu Hrvatsku.