Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava iz četrdesetih godina 20. stoljeća na području Hercegovine, provest će nas vrijedni istraživač i publicist Stanislav Vukorep. Ljubuški, Čapljina, Struge i Gorica, Radimlja, Mostar, Široki Brijeg – tek su neke od stanica na kojima ćemo se zaustaviti.
Odgovaramo na pitanje zašto su pojedine knjige u Hrvatskoj (i ne samo u Hrvatskoj) u komunizmu bile zabranjene? Kakva je bila sudbina njihovih pisaca? Tko su oni? Prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman, zbog "Bespuća povijesne zbiljnosti" proglašen je antisemitom i revizionistom.
"Naša klecala i baklje" naziv je knjige Nevenke Nekić u kojoj je riječ o djelovanju, stradanju i mučeništvu pripadnica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga. Komunističke vlasti progonile su ih ''in odium fidei / iz mržnje prema vjeri''.
Nova knjiga autora Zlatka Pintera "Krvavi tragovi velikosrpske agresije" svojevrsni je udžbenik za poznavanje povijesnih i društvenih prilika na tlu bivše SFRJ.
Prošlo je trideset godina od vojno-redarstvene akcije "Lipanjske zore" koja je počela 7. lipnja 1992. godine.
Tijekom Drugog svjetskog rata i poraća istočna Hercegovina bila je poprište strašnih zločina koje nad hrvatskim pukom činile četničko-partizanske postrojbe i pripadnici muslimanske milicije. Žrtve su bile i djevojke o čijim se sudbinama i danas malo zna.
Kako je zloglasna UDBA djelovala među hrvatskom emigracijom diljem svijeta govori predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika Marko Grubišić i potomak političkih emigranata u Njemačkoj Zdravko Mikulić.
