803. obljetnica posvete zagrebačke katedrale
Na današnji dan davne 1217. godine posvećena je zagrebačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava.
Zagrebačka katedrala jedna je od najstarijih i najljepših katedrala u Hrvatskoj. Njezina gradnja započela je nedugo nakon osnutka Zagrebačke biskupije oko 1094. godine. Stolna crkva zamišljena je u romaničko-gotičkom stilu, a prema procjenama, gradila se više od sto godina.
Nije nam poznato kako je katedrala prvotno zamišljena, ali znamo da su se tijekom gradnje neki dijelovi katedrale promijenili ili izgubili. Niz građevinskih promjena, požara, potresa i razaranja mijenjali su njezin izgled, no ona je uvijek stajala na istom mjestu.
Tek je 1217. godine bila završena i posvećena, da bi već 25 godina kasnije uslijedila prva obnova. Naime, nakon provale Tatara sredinom 13. stoljeća, crkva je teško stradala, a za njezinu obnovu u gotskom stilu pobrinuo se biskup Timotej. Obnova se nastavila u kasnijim razdobljima, a posljednja rekonstrukcija načinjena je između 1880. i 1906. godine, nakon razornog potresa.
Katedrala je poznata kao grobnica biskupa i hrvatskih velikaša. Uz druge velikane, kao što su Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik i drugi, ovdje počivaju i hrvatski mučenici Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, čije su kosti ovamo prenesene 1919. godine iz Bečkog Novog Mjesta. U njoj su sahranjena i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: stožernici bl. Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić.
