Izdvojeno – Kako su Uskrs dočekivali naši stari?
Što je od tradicije ostalo danas, kako ju aktualizirati i očuvati za nove naraštaje, samo su neka pitanja o kojima je govorila prof. dr. sc. Jasna Čapo s Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Na početku Velikoga tjedna vratili smo se u prošlost i prisjetili se kako su Uskrs dočekivali naši stari. Kojim je to pučkim običajima, pobožnostima i folklornim elementima bilo obilježeno korizmeno vrijeme, ali i sam blagdan Uskrsa? Što je od tradicije ostalo danas, kako ju aktualizirati i očuvati za nove naraštaje, samo su neka pitanja o kojima je govorila prof. dr. sc. Jasna Čapo s Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Na početku emisije prof. Čapo upoznala nas je s definicijom običaja. Kazala je kako su to pretkršćanski, stari, izvorni i nepromjenjivi obrasci nekih starih vjerovanja i ponašanja koja smo naslijedili iz daleke prošlosti. Običaji upućuju na staro, autentično i izvorsko.
U nastavku je predstavila svoju knjigu: 'Hrvatski uskrsni običaji', za koju je kazala kako korizmu i Uskrs sagledava na način da jedna stvarnost tumači drugu.
– Važno je reći kako knjiga ne polazi od razlikovanja kršćanskog od nekršćanskog, jer Uskrs je zapravo najkristijaniziraniji običajni sklop koji imamo u hrvatskoj kulturi – kazala je prof. Čapo.
Dotaknula se i različitih 'zabrana', odnosno što se smije, a što ne smije raditi u vremenu Vazmenog trodnevlja, kao što je primjerice težak fizički rad, rad u polju ili kopanje zemlje. A kad govorimo o uskrsnim običajima, onda se tu svakako može naći i nekih poganskih elemenata, odnosno elemenata praznovjerja. Prof. Čapo kazala je kako je mnogo običaja vezanih uz Uskrs zapravo vezano i uz prirodu i život uopće.
Također, u emisiji je prikazana kratka anketa. Ispitanici su govorili o tome drže li do tradicionalnih uskrsnih običaja, sjećaju li se nekih običaja iz djetinjstva te koliko mladi danas drže do tradicije i uskrsnih običaja. Bilo je zaista zanimljivih odgovora, a saznali smo i ponešto novo.