Mons. Milan Stipić služio liturgiju za grkokatolike u Splitu
Prirodni zakoni koje vidimo i po kojima živimo, kao i sve prirodne pojave, Božje su djelo i On je u njih utkao dio sebe
Jučer, na XIII. nedjelju po Duhovima, mons. Milan Stipić služio je Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga u crkvi sv. Duha, u Splitu, gdje se na bogoslužje svake zadnje nedjelje u mjesecu okupljaju grkokatolici Splita i okolice, javlja Križevačka eparhija.
S mons. Milanom Stipićem služili su don Ante Žderić, župnik Gospe Fatimske u Splitu i đakon, o. Livio Marijan, kancelar i biskupski tajnik, a pjevanje je predvodio đakon, o. Jan Jakubov.
Govoreći u homiliji o Isusovoj prispodobi o zlim vinogradarima, mons. Stipić kazao je kako je Bog ovaj svijet stvorio savršenim, iako će ateisti reći da je svijet nastao po sebi, i da se stvari uzročno-posljedično događaju same od sebe.
– Kao kršćani, čvrsto vjerujemo u Boga Stvoritelja koji je načinio nebrojene prirodne zakone; i da će oni funkcionirati. Prirodni zakoni koje vidimo i po kojima živimo, kao i sve prirodne pojave, Božje su djelo i On je u njih utkao dio sebe. Zato oni nisu slučajni. Bog je u svoj vinograd i u svoje stvorenje, čovjeka, utkao dio sebe i svoje božanske apsolutne naravi. Utkao je u ljudski karakter dio svoga božanskog karaktera. I zato je čovjek po svojoj naravi sličan Bogu –rekao je mons. Stipić.
– Jedan bitan ontološki momenat u ljudskoj naravi jest čovjekova bogosličnost, njegova sloboda da bira i čini slobodno što hoće. A u tu slobodu spada i mogućnost da Bogu okrene svoja leđa, da niječe svoga Stvoritelja. I u tom smislu, čovjek koji okreće svoja leđa Bogu sličan je onim vinogradarima iz Evanđelja ove nedjelje, koji ne žele dati gospodaru vinograda ono što mu pripada, uskraćujući mu urod. Tako se i neki kršćani ponašaju. Imaju šest dana u tjednu za sebe, svoj rad i razonodu, a sedmoga dana, u nedjelju, Dan Gospodnji, trebaju dati čast, štovanje i slavu Bogu, gospodaru životnoga vinograda – rekao je mons. Stipić.
Dodao je da mi kršćani tu zapovijed često zanemarimo, preskočimo ju i za to nađemo mnoge izgovore i razloge, obezvrjeđujući nedjelju, Dan Gospodnji.
– Nismo li i mi tada poput zlih vinogradara koji Gospodu uskraćuju ono što mu po pravu pripada? Gospod nam sve daje: more da se kupamo i lovimo ribu; zemlju da ju obrađujemo; poslove da radimo; životinje, tehnološke izume i razonodu; obitelji i prijatelje. Sve nam je Bog dao da u slobodi uživamo. Ali nam je postavio i neka pravila radi našega vlastitoga dobra, a tu spada i onaj Njegov dio, štovanje i čašćenje Boga – Gospodara života, Stvoritelja i Oca – kazao je mons. Milan Stipić.
Nastavio je o tome kako Bog od nas zauzvrat traži jedino našu vjeru i ljubav.
– On ne traži novac, zemaljske stvari, nego traži da Njegovo stvorenje bude svjesno tko je i što je, da je svjesno Božjega gospodstva i veličine; da je čovjek svjestan kako mu je iskonska sreća i smisao upravo u Bogu, i da sve što imamo nismo sami stvorili, već nam je dano kao dar od Boga. Ovdje, dakle, nije pitanje prisile, nego toga kako se čovjek odnosi prema tom daru. I odnos prema bratu čovjeku, i prema prirodi općenito, pokazuju zapravo kakav je naš odnos prema Bogu Stvoritelju – kazao je mon. Milan Stipić.
– Isus nas je ovom prispodobom htio poučiti da budemo zahvalni, i da s ljubavlju i zahvalnošću dajemo svoj dio Bogu, da poštujemo nedjelju – Dan Gospodnji, Njegova stvorenja i zakone, i brata čovjeka kojega nam Bog također daje kao dar. Zato, ne budimo poput zlih i nezahvalnih vinogradara – poručio je mons. Stipić okupljenim vjernicima.