Otvaranje Riznice splitske katedrale na današnju svetkovinu svetog Jeronima

Na dan svetog Jere, zaštitnika Dalmacije, ali i kreativne inteligencije, otvaramo Riznicu splitske katedrale, muzej u pravom smislu riječi, jer u ovom trokutu pojmova: Jeronim, inteligencija i riznica, zatvaraju se zapravo sve misli i smisao ovog današnjeg događaja, izvijestila je IKA.

Pozdravni govor održao je splitsko-makarski nadbiskup, Marin Barišić, a potom je govor održao arhitekt i konzervator, prof. dr. Radoslav Bužančić.

Na ovom mjestu tako se zorno događa i vidi inkulturacija Evanđelja i evangelizacija kulture. Zato i današnji dan koji smo odabrali za ovu svečanost nije slučajan i nije samo vezan uz veliki jubilej koji slavimo, nego uz sv. Jeronima osobno. Ovo je mjesto domovina sv. Jeronima, Salona je njegov glavni grad, a to je danas u tom kontinuitetu grad Split. No, čovjek je najosobniji u onome što čini, a naša riznica čuva Jeronimovo najdraže djelo, prijevod Svetog pisma na latinski, Vulgatu, kazao je nadbiskup Barišić.

– Ovaj je genijalni projekt najboljih svjetskih arhitekata, konca 3. i početka 4. stoljeća, zapravo muzej ideja u kojima je spremljeno iskustvo gradnje antičke Sirije i Antiohije, koja je u srcu carske palače na rijeci Orontos imala identičan graditeljski pothvat istih graditelja, sačuvan nažalost samo u opisima Libanusa i Malalasa, pisaca koji su opisali ljepote novog Rima, Antiohije – centra kršćanstva kasnoantičkog svijeta. Od oktogonalnog mauzoleja Kleopatre III. u Efezu, preko Antiohije, do obala Jadrana, dalek je put kojim se božansko nadahnuće kretalo prema tamnom zapadu u osvit Srednjeg vijeka. I doista, ova katedrala na istočnoj obali Jadrana postat će most civilizacija, nadahnuće najvećim arhitektima zapadnog kršćanstva.Blago je katedrala čuvala u svojim zidovima, u ormaru 13. stoljeća kraj južnih vrata, u uspomenama na umjetničke predmete najbiranijih ukusa, koji su dolazili i nestajali pretopljeni u druge, još vrjednije i ljepše. Stoga je muzej koji danas otvaramo zapravo muzej izgubljenih nadahnuća koja smo pokušali vratiti svijetu – kazao je prof. dr. Radoslav Bužančić.

Profesor dr. Radoslav Bužančić rekao je kako nikad ne ćemo saznati je li nadahnuće sveti Ivan Pavao II. za poticaj gradnje crkvenih muzeja našao u ovoj crkvi, te da znamo da je nakon molitve rekao: 'Ovdje povijest ne šuti'. 

– Što mu je to povijest splitske crkve rekla i je li ga dovela do izvora, ostat će među ovim zidovima, ali njegove riječi koje sam maloprije pročitao potakle su Papinsku komisiju za kulturna dobra da se 2001. godine obrati cirkularnim pismom. Samo dvije godine kasnije pokrenuta je inicijativa za stvaranje splitskog crkvenog muzeja. Zato ću na ovom mjestu gdje su vladari i biskupi na sinodima splitske crkve uvijek bili upozoreni kako je Splitska crkva naslijedila vjeru iz ruku svetog Pavla, Kristova učenika, s ponosom reći kako je muzej splitske katedrale, koji danas otvaramo, splitskoj Crkvi, Hrvatima i svim narodima svijeta, predan iz ruku svetog Ivana Pavla II. – rekao je prof. dr. Bužančić.