Otvorena katehetska ljetna škola za vjeroučitelje: Svi zajedno osjećamo teret novonastale situacije

Ovaj jednodnevni stručni skup organiziraju Nacionalni katehetski ured HBK i Agencija za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. Broj sudionika ove godine ograničen je, a rad Škole prilagođen je mjerama zaštite od širenja koronavirusa. Zbog toga nakon četiri predavanja nisu predviđene radionice, već izlaganje o tri dobra primjera iz prakse nastala u proteklim mjesecima novih okolnosti nastave i vjeroučiteljskog rada, izvijestila je IKA.

Pozdravljajući sve goste i sudionike mons. dr. Ivica Pažin, predstojnik NKU-a HBK, primijetio je kako početkom Škole dominira riječ tišina.

- Tišina je prostor za stvaranje distance od svega onoga naviknutoga u svakodnevnici. Tišina je za nas kršćane prostor povlačenja u sebe tražeći one putove do srca Evanđelja kojega želimo iz dana u dan iznova pronalaziti. No, tišina je i znak da riječi koje izgovaramo, a koje prelamaju tu tišinu, trebaju u životu svakoga od nas biti odvagnute, jer svaka riječ ima svoju težinu - istaknuo je predstojnik Pažin želeći da ova Katehetska ljetna škola svojom temom bude prelamanje one tišine koja je zavladala u našem vjeroučiteljskom pozivu sukladno okolnostima u kojima se nalazimo u ovih nekoliko posljednjih mjeseci.

Budući da se Katehetska ljetna škola održava u dvorani Vijenac NPI-a na Kaptolu, a njegov novi ravnatelj je dr. sc. Jakov Rađa, ujedno i povjerenik za duhovna zvanja i promotor kršćanskih poziva u Zagrebačkoj nadbiskupiji, sve je sudionike vlč. Rađa pozdravio i podsjetio na mlade s kojima se kao svećenik često susreće. Primijetio je određene 'antropološke mutacije', odnosno da su mladi sve osjetljiviji i kada ih promatramo u njihovu sazrijevanju i borbama vidimo koliko im je pomoći potrebno da se snađu u orijentaciji, u tome da se snađu u današnjem svijetu. Zato temu Škole smatra iznimno korisnom za vjeroučitelje koji prenose vjeru mladima, ali i za sve one koji se žele upoznati s načinom kako mladima komunicirati vjeru.

Katehetskoj ljetnoj školi na početku se pridružila i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja RH prof. dr. sc. Dubravka Brezak Stamać.

- Svi zajedno osjećamo teret novonastale situacije. U tom duhu vi ste nastojali napraviti jedan ovakav skup, rekla bih, dosta hrabro, a i ovogodišnja tema će biti odgovor na ‘novonormalno’ - ohrabrila je sudionike nova ravnateljica Agencije i izrazila želju nastavka suradničkog odnosa Agencije i NKU-a HBK u organizaciji ovakvih Škola.

Sudionicima Škole obratio se predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskup Đuro Hranić. Podsjetio je da je Katehetska škola mjesto otkrivanja nove ljepote starog vjeroučiteljskog poziva i primijetio da je ovogodišnja tema dobro odabrana, jer ima li nešto potrebnije i neka važnija tema od ovogodišnje i ima li boljega trenutka od ovoga za promišljanje o ranjivosti u vjeroučiteljskom pozivu. Uvodno je podsjetio na jedno istraživanje znanstvenika (Global Footprint Network) prema kojem je 22. kolovoza čovječanstvo potrošilo zalihe prirode za ovu godinu, te ostatak dana u 2020. živimo 'na kredit', na račun dobrote prirode i svijeta u kojem se nalazimo. 

Nadbiskup Hranić također je istaknuo da je stvarnost koronavirusa nepobitni znak naše ograničenosti i ranjivosti, i takva je stvarnost je bila poticaj za razmišljanje o temi ove Katehetske škole. Ali u toj ranjivosti, ili zbog takve ranjivosti, do izražaja dolazi hrabrost. Naime, samo hrabar čovjek vidi, razumije i priznat će da je ranjiv. Ukazao je na središnji znak naše vjere, na križ, koji predstavlja portret duboke ranjivosti nas ljudi i Isusa koji je bio ranjen na smrt.

- Ne bojmo se vlastite ranjivosti i slabosti, imajmo hrabrosti suočavati se s time, jer to nam daje snagu, temelj je pastoralnog i svakog drugog obraćenja, temelj za našu još veću hrabrost - zaključio je na kraju.

Uvodni okvir teme predstavila je prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović, voditeljica programsko-organizacijskog odbora. Govorila je o četiri ranjivosti o kojima će opširnije izlagati predavači škole: ranjivost vjeroučitelja (doc. dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski), ranjivost Crkve (doc. dr. sc. Josip Bošnjaković), ranjivost čovječanstva (doc. dr. sc. Katica Knezović) i ranjivost zemlje (dr. sc. Đurica Pardon).

- Svi mi u svoju profesiju unosimo cijelu svoju osobu te kao nastavnici poučavamo svime što jesmo. To uključuje i vlastite rane i način na koji se s njima nosimo, ranjivost unutar naše vlastite biografije, emocionalnu dimenziju odgojno-obrazovnih odnosa, propitivanje vlastitog sustava vrijednosti i način nošenja sa stresom. Dobro je povremeno se propitati: tko sam ja, koji su moji duboki korijeni - istaknula je prof. Filipović.