Papa: "Malta je ključno mjesto u pogledu fenomena migracije"
Na današnjoj općoj audijenciji papa Franjo osvrnuo se na svoje zadnje apostolsko putovanje u Maltu.
Tekst s opće audijencije 6. travnja 2022. pape Franje, prenosimo u cijelosti.
''Draga braćo i sestre, dobar dan!
Prošle subote i nedjelje boravio sam na Malti: apostolsko putovanje koje je već neko vrijeme planirano. Malo tko zna da je Malta, unatoč tomu što je otok usred Mediterana, vrlo rano primila Evanđelje, jer apostol Pavao doživio je brodolom u blizini njezinih obala i čudom se spasio sa svima koji su bili na brodu, više od dvjesto i sedamdeset ljudi. Knjiga Djela apostolskih govori nam da su ih Maltežani sve dočekali s 'nesvakidašnjim čovjekoljubljem' (28,2). Odabrao sam upravo ove riječi: 'nesvakidašnje čovjekoljublje', kao moto svog putovanja, kako bih ukazao na put kojim treba ići ne samo kako bismo se suočili s fenomenom migranata, već općenito, kako bi svijet postao bratskiji, ugodniji za život te spašen od 'brodoloma' koji prijeti svima nama, koji smo – kako smo naučili – u istom brodu. Malta je, u tom kontekstu, ključno mjesto.
Ključno je, nadasve, zbog svog zemljopisnog položaja, usred mora između Europe i Afrike, a koje također oplakuje Aziju. Malta je svojevrsna 'ruža vjetrova', gdje se križaju narodi i kulture; povlaštena je točka s koje se može promatrati mediteransko područje s 360 stupnjeva. Danas se često govori o 'geopolitici', ali, nažalost, prevladavajuća je logika strategija najmoćnijih država, da svoje interese ostvare širenjem područja ekonomskog, ideološkog i vojnog utjecaja. Malta predstavlja, u ovom kontekstu, pravo i snagu 'malenih', malih naroda, ali bogatih poviješću i civilizacijom, koji bi trebali slijediti jednu drugu logiku: logiku poštovanja i slobode, suživot različitosti, suprotno od kolonizacija najmoćnijih. Nakon Drugog svjetskog rata pokušalo se postaviti temelje za novu povijest mira, ali, nažalost, nastavila se stara povijest suprotstavljenih velikih sila. A, u aktualnom ratu u Ukrajini, svjedoci smo nemoći međunarodnih organizacija.
Drugi vid: Malta je ključno mjesto u pogledu fenomena migracije. U prihvatnom centru 'Ivan XXIII.' susreo sam brojne migrante koji su nakon strašnih putovanja dospjeli na otok. Ne smijemo se umoriti od slušanja njihovih svjedočanstava, jer samo tako možemo izići iz iskrivljene vizije koja često kruži masovnim medijima te prepoznati lica, priče, rane, snove i nade. Svaki je migrant jedinstven, on je osoba sa svojim dostojanstvom, svojim korijenima, svojom kulturom. Svaki od njih nositelj je beskonačno većeg bogatstva od problema koje za sobom može povući prihvat migranata.
Naravno, prihvat se treba organizirati, njime se mora upravljati, a prije, puno prije, mora se isplanirati zajedno, na međunarodnoj razini. Budući da se fenomen migracije ne može svesti na hitan slučaj, to je znak našeg vremena. Kao takvog, treba ga čitati i tumačiti. To može postati znak sukoba ili znak mira. Ovisi o nama. Oni koji su pokrenuli centar 'Ivan XXIII.' na Malti, učinili su kršćanski izbor i zbog toga je prozvan 'Peace lab / Laboratorij mira'. Ali, želio bih reći da je Malta u svoj svojoj cjelini laboratorij mira! I može ostvariti svoje poslanje ako iz svojih korijena crpi limfu bratstva, suosjećanja, solidarnosti. Maltežani su te vrijednosti primili zajedno s Evanđeljem i, zahvaljujući Evanđelju, moći će ih održati na životu. Zbog toga sam, kao biskup Rima, otišao utvrditi te ljude u vjeri i zajedništvu.
I treći vid: Malta je ključno mjesto s obzirom na evangelizaciju. S Malte i Goza, dviju biskupija ove zemlje, otišlo je mnogo svećenika i redovnika, ali i vjernika laika, koji su diljem svijeta pronijeli kršćansko svjedočanstvo. Kao da je prolazak sv. Pavla ostavio misije u DNK Maltežana! Zbog toga je moj posjet prije svega bio čin zahvalnosti, zahvalnosti Bogu i Njegovu svetom vjernom narodu koji je na Malti i Gozu.
No, i tu puše vjetar sekularizma i globalizirane pseudokulture utemeljene na konzumerizmu, neokapitalizmu i relativizmu. Stoga je i tu vrijeme za novu evangelizaciju. Posjetio sam, kao i moji prethodnici, špilju svetog Pavla, gdje sam crpio iz izvora, kako bi Evanđelje poteklo na Malti svježinom svog podrijetla i oživjelo njezino veliko nasljeđe pučke religioznosti. Upravo to simbolizira nacionalno marijansko svetište 'Ta 'Pinu' na otoku Gozo, gdje smo doživjeli snažan molitveni susret. Tamo sam osjetio otkucaje srca malteškog naroda, koji ima toliko povjerenja u svoju Svetu Majku. Marija nas uvijek vraća bitnom, Kristu za nas raspetom i uskrslom, Njegovoj milosrdnoj ljubavi. Marija nam pomaže ponovno zapaliti plamen vjere crpeći iz vatre Duha Svetoga, koji, s naraštaja u naraštaj, potiče radosno naviještanje Evanđelja, jer radost je Crkve evangelizirati! Pavao VI. rekao je da je poslanje Crkve evangelizirati, a evangelizirati jest radost!
Koristim ovu priliku da ponovno zahvalim predsjedniku Republike Malte i drugim civilnim vlastima, koji su me tako ljubazno primili; kao i biskupima i svim članovima crkvene zajednice, volonterima i svima onima koji su me pratili molitvom. Posebno želim zahvaliti i prihvatnom centru 'Ivan XXIII.' koji tako brižno skrbi o migrantima. Hvala im!
Mi sijemo, ali Gospodin je taj koji čini da raste. Neka Njegova beskrajna dobrota podari obilne plodove mira i svako dobro dragom malteškom narodu!'' kazao je Sveti Otac.
Prije završetka audijencije i molitve Očenaša na latinskom, Papa je posebno uputio vapaj za mir u Ukrajini. U ruci je držao ukrajinsku zastavu koju su mu donijeli iz izmučenog, ispaćenog i bombardiranog grada Buči, gdje se, nažalost, dogodio i masakr. Osobno je u dvorani Pavla VI. pozdravio skupinu djece s majkama, koji su izbjegli iz Ukrajine pred strašnim ratom.