Počela Katehetska zimska škola

Počela Katehetska zimska škola

Odgovarajući na pitanje što to znači za vjerski odgoj i vjeronauk u školi, nadbiskup je upozorio da je vrijeme u kojemu živimo svjedočanstvo da je moderna 'pala na ispitu'.

Autor
Laudato/D.R.
Fotograf
Screenshot
Objavljeno:
 
14.01.2021 12:57

 

Katehetska zimska škola na temu: 'Dati lice odgoju', otvorena je u četvrtak 14. siječnja, a ove godine zbog pandemije koronavirusa stručni skup održava se virtualno putem Zoom platforme. Katehetsku školu priredili su Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije i Agencija za odgoj i obrazovanje.

Kako piše IKA, nakon molitve, uvodni pozdrav uputio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Pozdravljajući sudionike u ime svih nad/biskupa Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskup Hranić posebno je pozdravio vjeroučiteljice i vjeroučitelje, virtualno prisutne na ovoj školi, koji dolaze iz – u ovim trenutcima – naših dviju najpogođenijih biskupija: Sisačke biskupije i Zagrebačke nadbiskupije.

– Vama, vašim obiteljima, kao i vašim učenicima, najprije upućujem riječi molitvene podrške i izraze naše duhovne blizine – rekao im je mons. Hranić.

Nadbiskup se u govoru osvrnuo na aktualnu situaciju, rekavši da je pandemija, uzrokovana bolešću COVID-19, uvelike uvjetovala i ograničila živote i djelovanje svakoga od nas, dok potresi, koji su nepredvidivo učinili mnoge raspukline i u našim životima, nužno usmjeravaju naš pogled na unesrećene živote, na mnoga lica naših sugrađana, odnosno naše braće i sestara.

– Doista izgleda da je kriza, koju su mnogi u crkvenom, ali i u društvenom životu do sada samo teorijski promišljali, na nas izvršila takvu ‘prisilu’ da nas tjera da ju shvatimo kao mogući ‘katalizator’ svih naših dosadašnjih nastojanja: onih u Crkvi, kad je riječ o naviještanju i našoj vjeroučiteljskoj zadaći, ali i onih društvenih, kad je riječ o sigurnijem i kvalitetnijem sveukupnom životu. No, s druge strane, ovo je vrijeme, sa svim svojim poteškoćama, donijelo i nešto što je dobro. Kao da tek u patnji koja je posvuda oko nas spoznajemo da je Kristov prvi pogled na čovjekov život bio usmjeren ne prema njegovu grijehu, nego prema njegovoj patnji – rekao je nadbiskup Hranić.

Istaknuo je da ništa nije danas tako sigurno kao što je sigurna stalna promjena; no, ipak, čini se da postoji nešto što je trajno i nepromjenjivo: a to su čovjek i njegova potreba za drugim, što se posebno i na različite načine pokazuje u vremenima bolesti, nesigurnosti, patnje, stradanja i boli.

Odgovarajući na pitanje što to znači za vjerski odgoj i vjeronauk u školi, nadbiskup je upozorio da je vrijeme u kojemu živimo svjedočanstvo da je moderna 'pala na ispitu'.

– Prosvijećeni čovjek, čija je spoznaja utemeljena samo na znanosti, a čiji je razum htio zagospodariti čitavom prirodom, pao je na koljena. Suvremeni autonomni čovjek, slobodan i neovisan o bilo kome i bilo čemu, danas primjećujemo i shvaćamo, ovisniji je nego ikada prije. Mi zaista možemo puno. No, čovjek ne raspolaže niti vlada svime – rekao je nadbiskup.

Istaknuo je da je prva zadaća vjeronauka u školi u ovome vremenu postati svjesni da nismo svemogući, te da ne raspolažemo svime. To poučavati važno je i zbog toga što je vjerski odgoj cjeloživotni proces, koji svoj početak i trajno uporište ima u obiteljskom okruženju, ali još se više oblikuje u školskom životu. Zbog toga se pokazuje da će biti važno kroz vjeronauk poučavati i učiti prihvaćanje ranjivosti čovjeka, a ne samo njegove slobode i autonomije.

Kao drugu važnu zadaću vjeronauka u školi u ovom trenutku nadbiskup je istaknuo da vjerski događaj ne smije dotaknuti učenika samo površno, nego ga treba daleko više razumjeti kao događaj susreta.

– ’Dati lice odgoju’ naslov je ove katehetske škole. Lice ovdje shvaćamo kao simbol za sve ono što nam je danas onemogućeno: zagrljaj, pružanje ruke, konkretan odnos bake i njezinih unuka, susret s prijateljima, igra, zajednička molitva i radosno raspjevano slavljenje otajstava vjere. Znanosti možemo biti zahvalni za digitalnu i virtualnu komunikaciju svih nas međusobno, ali ista ta znanost danas nas, vjerojatno opravdano, poziva i na distanciranost! Vjeronauk, dakle, mora tražiti – i putem 'online' nastave – istinski susret s učenikom, s osobom – protumačio je nadbiskup Hranić.

Kao treću zadaću vjeronauka u školi, nadbiskup je istaknuo potrebu njegovanja pedagogije pozornosti prema učenicima i njihovu osobnom životu.

– Teologija koja ne bi bila osjetljiva na patnju, vjeronauk koji ne bi bio pozoran na život učenika, Crkvu bi u današnjim okolnostima učinili nerječitom i neodgovornom – upozorio je mons. Hranić.

Istaknuo je da nas vrijeme u kojemu živimo poučava da se današnji učenici, kao i svaki drugi čovjek, ne će i ne mogu zadovoljiti već unaprijed smišljenim odgovorima Crkve na sva njihova pitanja. To i nije prva zadaća Crkve i vjeronauka u školi. Odgovorna teologija, kao i odgovorni vjeronauk, znat će danas zajedno s učenicima postavljati nova pitanja, zajedno s njima tražiti odgovore, Bibliju ne koristiti kao skladište brzih odgovora na sva pitanja, nego Isusa Krista prihvatiti kao izazov i svjetlo u mukotrpnom traženju i promišljanju te tako i vjeru uvijek iznova činiti živom, aktualnom, kreativnom. 

Mons. Hranić zahvalio je vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima na svemu što čine i na svim mogućnostima koje traže i uvijek iznova otkrivaju u svojoj domišljatoj ljubavi i revnosti kako bi ostali uz učenike. 'Vaša želja da u tome napredujete je velika, kao što je veliki broj svih vas prijavljenih na ovu katehetsku školu.'

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Aktualno

Još iz rubrike: